Ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić na pres-konferenciji je rekao da je u stalnom kontaktu sa predstavnicima Sindikata rudara i da su maksimalno uključeni u rješavanje njihovih pitanja.

Zenički rudari i dalje su suočeni s neizvjesnošću. U boljoj poziciji nisu ni rudari u drugim rudnicima u BiH. Više od 500 zeničkih rudara prošle sedmice došlo je pred Vladu Federacije. Imali su dva zahtjeva: isplata plata za maj i juni, te isplata doprinosa radnicima koji su prošle godine stekli uslove za penziju. Nakon sastanka sa ministrom Lakićem zahtjevi su ispunjeni.

“Iz budžeta Federacije i dosad smo davali sredstva za pravednu tranziciju, očekujući zauzvrat da ćemo imati proaktivan pristup iz ovog rudnika i da ćemo čim prije doći do onoga što je najbitnije u ovom trenutku, a to je široko mehanizovano čelo koje bi trebalo u narednom periodu da se prebaci u Rudnik Kreka. U Rudniku Kreka bismo imali 30.000 tona više na mjesečnom nivou u odnosu na ono što imamo sada”, poručio je Lakić, dodavši da je pripremljen Zakon o zatvaranju rudnika Zenica na kojem već godinu intenzivno rade Ministarstvo, Elektroprivreda BiH i sam rudnik.

“Redovno obavještavamo Vladu Federacije o napretku. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno što preciznije ga odrediti. On ima za cilj da se finansijski regulišu sve obaveze Rudnika veće od dvije stotine miliona KM prema EPBiH i drugim institucijama, ali isto tako i da na najpravedniji način zbrine uposlenike.”

Rudnici su, a to smatraju i aktuelni i bivši menadžmenti Elektroprivrede BiH, najveći uzrok gubitka u poslovanju ove kompanije.

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić smatra da je prvo trebalo provesti proces prestrukturiranja, pa onda razmišljati o modelu koncerna.

“Rudnici koncerna u konsolidovanom izvještaju imaju veliki utjecaj na negativno poslovanje EPBiH. Stalno ponavljamo da rudnici u koncernu moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Ta isporuka je u prvih šest mjeseci ove godine na nivou 73 posto u odnosu na ugovoreno, dok je otkrivka uglja na 46 posto. Dugovanja rudnika EPBiH premašuju 500 miliona KM”, kaže Buljubašić.

Podsjećamo, rudnici 2009. ulaze u koncern s dugom od 36 miliona KM. Danas je taj dug premašio 1,2 milijarde KM. Niti jednu godinu od osnivanja koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno.

Isto mišljenje ima i ministar Lakić.

“Mislim da u tom periodu, kada se donosila odluka o ovakvoj organizaciji elektroenergetskog sistema BiH, nisu sagledane sve stvari, nije se struka pitala onoliko koliko je trebala da se pita. Da su neke stvari urađene drugačije, vjerovatno ne bismo bili u situaciji u kojoj smo sada”, govori Lakić.

Osvrnuo se i na navode o poteškoćama u poslovanju pojedinih preduzeća namjenske industrije, čiji je većinski vlasnik entitetska Vlada.

Tvrdi i to da analiziraju rad sve i jedne kompanije namjenske industrije, te ne negira finansijske probleme, ali da rade na poboljšanju poslovanja.​

Lakić najavljuje da će se svi štetni ugovori u namjenskoj industriji staviti van snage i/ili će se popraviti.

“Niti jedan milimetar vlasništva namjenske industrije neće uzeti bilo ko drugi. Namjenska industrija je pod 51 posto vlasništva FBiH, a postoje suvlasnici iz privatnog sektora”, podsjeća Lakić.

Ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić na pres-konferenciji je rekao da je u stalnom kontaktu sa predstavnicima Sindikata rudara i da su maksimalno uključeni u rješavanje njihovih pitanja.

Zenički rudari i dalje su suočeni s neizvjesnošću. U boljoj poziciji nisu ni rudari u drugim rudnicima u BiH. Više od 500 zeničkih rudara prošle sedmice došlo je pred Vladu Federacije. Imali su dva zahtjeva: isplata plata za maj i juni, te isplata doprinosa radnicima koji su prošle godine stekli uslove za penziju. Nakon sastanka sa ministrom Lakićem zahtjevi su ispunjeni.

“Iz budžeta Federacije i dosad smo davali sredstva za pravednu tranziciju, očekujući zauzvrat da ćemo imati proaktivan pristup iz ovog rudnika i da ćemo čim prije doći do onoga što je najbitnije u ovom trenutku, a to je široko mehanizovano čelo koje bi trebalo u narednom periodu da se prebaci u Rudnik Kreka. U Rudniku Kreka bismo imali 30.000 tona više na mjesečnom nivou u odnosu na ono što imamo sada”, poručio je Lakić, dodavši da je pripremljen Zakon o zatvaranju rudnika Zenica na kojem već godinu intenzivno rade Ministarstvo, Elektroprivreda BiH i sam rudnik.

“Redovno obavještavamo Vladu Federacije o napretku. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno što preciznije ga odrediti. On ima za cilj da se finansijski regulišu sve obaveze Rudnika veće od dvije stotine miliona KM prema EPBiH i drugim institucijama, ali isto tako i da na najpravedniji način zbrine uposlenike.”

Rudnici su, a to smatraju i aktuelni i bivši menadžmenti Elektroprivrede BiH, najveći uzrok gubitka u poslovanju ove kompanije.

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić smatra da je prvo trebalo provesti proces prestrukturiranja, pa onda razmišljati o modelu koncerna.

“Rudnici koncerna u konsolidovanom izvještaju imaju veliki utjecaj na negativno poslovanje EPBiH. Stalno ponavljamo da rudnici u koncernu moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Ta isporuka je u prvih šest mjeseci ove godine na nivou 73 posto u odnosu na ugovoreno, dok je otkrivka uglja na 46 posto. Dugovanja rudnika EPBiH premašuju 500 miliona KM”, kaže Buljubašić.

Podsjećamo, rudnici 2009. ulaze u koncern s dugom od 36 miliona KM. Danas je taj dug premašio 1,2 milijarde KM. Niti jednu godinu od osnivanja koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno.

Isto mišljenje ima i ministar Lakić.

“Mislim da u tom periodu, kada se donosila odluka o ovakvoj organizaciji elektroenergetskog sistema BiH, nisu sagledane sve stvari, nije se struka pitala onoliko koliko je trebala da se pita. Da su neke stvari urađene drugačije, vjerovatno ne bismo bili u situaciji u kojoj smo sada”, govori Lakić.

Osvrnuo se i na navode o poteškoćama u poslovanju pojedinih preduzeća namjenske industrije, čiji je većinski vlasnik entitetska Vlada.

Tvrdi i to da analiziraju rad sve i jedne kompanije namjenske industrije, te ne negira finansijske probleme, ali da rade na poboljšanju poslovanja.​

Lakić najavljuje da će se svi štetni ugovori u namjenskoj industriji staviti van snage i/ili će se popraviti.

“Niti jedan milimetar vlasništva namjenske industrije neće uzeti bilo ko drugi. Namjenska industrija je pod 51 posto vlasništva FBiH, a postoje suvlasnici iz privatnog sektora”, podsjeća Lakić.