21.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    21.4 ° C
    21.4 °
    21.4 °
    90 %
    1.4kmh
    77 %
    pon
    20 °
    uto
    32 °
    sri
    27 °
    čet
    28 °
    pet
    21 °

    20. mart – Dan Zenice

    20. mart – Dan Zenice

    U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica održana je svečana sjednica Gradskog vijeća i Akademija u povodu obilježavanja Dana grada Zenice, za razliku od protekle dvije godine.

    Kako je bilo na obilježavanju Dana Zenice u BNP-u, pročitajte detaljnije OVDJE.

    Nažalost, i ove godine nije održana tradicionalna međunarodna manifestija Zeničko proljeće, koje prema svemu sudeći aktuelnoj vlasti u Zenici nije u interesu, kao što je to bio slučaj u 24 godine, koliko je trajala tradicija.

    O Zenici

    Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada Zenica prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

    Padom Bosne 1463. godine pod osmansku upravu, Zenica gubi značaj jer je ostala izvan glavnih komunikacija. S kraja XVII stoljeća Zenica je tada imala oko 330 kuća, i spadala je u red bosanskih gradova srednje veličine.

    Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vrandučku kapetaniju. U ovom periodu se podižu se vjerski i privredni objekti, pa je u XVII stoljeću Zenica potpuno formirana kasaba.

    Međutim, 1697. godine u pohodu habsburškog princa Eugena Savojskog Zenica je potpuno spaljena. Veliki broj uglednih Zeničana je ubijen, a katoličko stanovništvo Zenice je napustilo grad zajedno sa princom. Od ovog udarca Zenica će se dugo oporavljati.

    U XVIII stoljeću u Zenicu se počinju doseljavati i Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji – sefardi.

    Period Austrougarske

    U vrijeme vladavine Austrougarske, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

    Stvaranjem socijalističke Jugoslavije počinje jedan zaista buran period u historiji Zenice. Zenica značajno uvećava svoju površinu, broj stanovnika, urbanu fizionomiju grada, stiće uslove za veliki kulturni, prosvjetni, sportski i društveni razvoj.

    Željezara Zenica je i dalje bila glavni simbol grada. U ovom periodu, usljed brojnih proširenja, postala je jedna od najvećih u Evropi.

    I ostala preduzeća su napredovala, a otvarana su i brojna druga, od kojih su neka imala veliki ugled i van Jugoslavije.

    Privredni uspjeh je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je zahtijevalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unapređenje komunalnog sistema, razvoj saobračaja itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.

    Poslijeratni period

    U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu, kakvi su bili od 1992. do 1995. u vrijeme agresije, veliki dio Zenice je bio oštećen ili u potpunosti srušen.

    Poslije rata Zenica je napredovala i postepeno se rješavla etikete sivog, radničkog grada. Zenica je po popisu iz 1948. imala 15,550 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2013. godine 115.134 stanovnika.

    Kolektiv Radija Zenit i web portala Zenit.ba svim Zeničankama i Zeničanima, ma gdje bili, želi Sretan DAN ZENICE.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica održana je svečana sjednica Gradskog vijeća i Akademija u povodu obilježavanja Dana grada Zenice, za razliku od protekle dvije godine.

    Kako je bilo na obilježavanju Dana Zenice u BNP-u, pročitajte detaljnije OVDJE.

    Nažalost, i ove godine nije održana tradicionalna međunarodna manifestija Zeničko proljeće, koje prema svemu sudeći aktuelnoj vlasti u Zenici nije u interesu, kao što je to bio slučaj u 24 godine, koliko je trajala tradicija.

    O Zenici

    Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada Zenica prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

    Padom Bosne 1463. godine pod osmansku upravu, Zenica gubi značaj jer je ostala izvan glavnih komunikacija. S kraja XVII stoljeća Zenica je tada imala oko 330 kuća, i spadala je u red bosanskih gradova srednje veličine.

    Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vrandučku kapetaniju. U ovom periodu se podižu se vjerski i privredni objekti, pa je u XVII stoljeću Zenica potpuno formirana kasaba.

    Međutim, 1697. godine u pohodu habsburškog princa Eugena Savojskog Zenica je potpuno spaljena. Veliki broj uglednih Zeničana je ubijen, a katoličko stanovništvo Zenice je napustilo grad zajedno sa princom. Od ovog udarca Zenica će se dugo oporavljati.

    U XVIII stoljeću u Zenicu se počinju doseljavati i Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji – sefardi.

    Period Austrougarske

    U vrijeme vladavine Austrougarske, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

    Stvaranjem socijalističke Jugoslavije počinje jedan zaista buran period u historiji Zenice. Zenica značajno uvećava svoju površinu, broj stanovnika, urbanu fizionomiju grada, stiće uslove za veliki kulturni, prosvjetni, sportski i društveni razvoj.

    Željezara Zenica je i dalje bila glavni simbol grada. U ovom periodu, usljed brojnih proširenja, postala je jedna od najvećih u Evropi.

    I ostala preduzeća su napredovala, a otvarana su i brojna druga, od kojih su neka imala veliki ugled i van Jugoslavije.

    Privredni uspjeh je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je zahtijevalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unapređenje komunalnog sistema, razvoj saobračaja itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.

    Poslijeratni period

    U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu, kakvi su bili od 1992. do 1995. u vrijeme agresije, veliki dio Zenice je bio oštećen ili u potpunosti srušen.

    Poslije rata Zenica je napredovala i postepeno se rješavla etikete sivog, radničkog grada. Zenica je po popisu iz 1948. imala 15,550 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2013. godine 115.134 stanovnika.

    Kolektiv Radija Zenit i web portala Zenit.ba svim Zeničankama i Zeničanima, ma gdje bili, želi Sretan DAN ZENICE.

    Posljednje objavljeno