11.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    11.2 ° C
    11.2 °
    11.2 °
    89 %
    2.4kmh
    100 %
    čet
    12 °
    pet
    19 °
    sub
    13 °
    ned
    13 °
    pon
    14 °

    20. mart – Dan Zenice

    20. mart – Dan Zenice

    Nažalost, Dan Zenice i ove godine neće biti obilježen kako smo navikli zbog pandemije koronavirusa.

    Zbog teške situacije odgođeno je i održavanje tradicionalne manifestacije Zeničko proljeće, kao i svi popratni sadržaji na Čimburijadi.

    O Zenici

    Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada Zenica prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

    Padom Bosne 1463. godine pod osmansku upravu, Zenica gubi značaj jer je ostala izvan glavnih komunikacija. S kraja XVII stoljeća Zenica je tada imala oko 330 kuća, i spadala je u red bosanskih gradova srednje veličine.

    Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vrandučku kapetaniju. U ovom periodu se podižu se vjerski i privredni objekti, pa je u XVII stoljeću Zenica potpuno formirana kasaba.

    Međutim, 1697. godine u pohodu habsburškog princa Eugena Savojskog Zenica je potpuno spaljena. Veliki broj uglednih Zeničana je ubijen, a katoličko stanovništvo Zenice je napustilo grad zajedno sa princom. Od ovog udarca Zenica će se dugo oporavljati.

    U XVIII stoljeću u Zenicu se počinju doseljavati i Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji – sefardi.

    Period Austrougarske

    U vrijeme vladavine Austrougarske, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

    Stvaranjem socijalističke Jugoslavije počinje jedan zaista buran period u historiji Zenice. Zenica značajno uvećava svoju površinu, broj stanovnika, urbanu fizionomiju grada, stiće uslove za veliki kulturni, prosvjetni, sportski i društveni razvoj.

    Željezara Zenica je i dalje bila glavni simbol grada. U ovom periodu, usljed brojnih proširenja, postala je jedna od najvećih u Evropi.

    I ostala preduzeća su napredovala, a otvarana su i brojna druga, od kojih su neka imala veliki ugled i van Jugoslavije.

    Privredni uspjeh je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je zahtijevalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unapređenje komunalnog sistema, razvoj saobračaja itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.

    Poslijeratni period

    U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu, kakvi su bili od 1992. do 1995. u vrijeme agresije, veliki dio Zenice je bio oštećen ili u potpunosti srušen.

    Poslije rata Zenica je napredovala i postepeno se rješavla etikete sivog, radničkog grada. Zenica je po popisu iz 1948. imala 15,550 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2013. godine 115.134 stanovnika.

    Kolektiv Radija Zenit i web portala Zenit.ba svim Zeničankama i Zeničanima, ma gdje bili, želi Sretan DAN ZENICE.

    Nažalost, Dan Zenice i ove godine neće biti obilježen kako smo navikli zbog pandemije koronavirusa.

    Zbog teške situacije odgođeno je i održavanje tradicionalne manifestacije Zeničko proljeće, kao i svi popratni sadržaji na Čimburijadi.

    O Zenici

    Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada Zenica prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

    Padom Bosne 1463. godine pod osmansku upravu, Zenica gubi značaj jer je ostala izvan glavnih komunikacija. S kraja XVII stoljeća Zenica je tada imala oko 330 kuća, i spadala je u red bosanskih gradova srednje veličine.

    Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vrandučku kapetaniju. U ovom periodu se podižu se vjerski i privredni objekti, pa je u XVII stoljeću Zenica potpuno formirana kasaba.

    Međutim, 1697. godine u pohodu habsburškog princa Eugena Savojskog Zenica je potpuno spaljena. Veliki broj uglednih Zeničana je ubijen, a katoličko stanovništvo Zenice je napustilo grad zajedno sa princom. Od ovog udarca Zenica će se dugo oporavljati.

    U XVIII stoljeću u Zenicu se počinju doseljavati i Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji – sefardi.

    Period Austrougarske

    U vrijeme vladavine Austrougarske, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

    Stvaranjem socijalističke Jugoslavije počinje jedan zaista buran period u historiji Zenice. Zenica značajno uvećava svoju površinu, broj stanovnika, urbanu fizionomiju grada, stiće uslove za veliki kulturni, prosvjetni, sportski i društveni razvoj.

    Željezara Zenica je i dalje bila glavni simbol grada. U ovom periodu, usljed brojnih proširenja, postala je jedna od najvećih u Evropi.

    I ostala preduzeća su napredovala, a otvarana su i brojna druga, od kojih su neka imala veliki ugled i van Jugoslavije.

    Privredni uspjeh je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je zahtijevalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unapređenje komunalnog sistema, razvoj saobračaja itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.

    Poslijeratni period

    U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu, kakvi su bili od 1992. do 1995. u vrijeme agresije, veliki dio Zenice je bio oštećen ili u potpunosti srušen.

    Poslije rata Zenica je napredovala i postepeno se rješavla etikete sivog, radničkog grada. Zenica je po popisu iz 1948. imala 15,550 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2013. godine 115.134 stanovnika.

    Kolektiv Radija Zenit i web portala Zenit.ba svim Zeničankama i Zeničanima, ma gdje bili, želi Sretan DAN ZENICE.

    Posljednje objavljeno