Skoro svaka sedma smrt u Bosni i Hercegovini uzrokovana je zagađenim zrakom, izjavio je predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić u razgovoru za Fenu.

Ističe da se procjene broja umrlih u BiH od posljedica bolesti koje je uzrokovao zagađeni zrak kreće od 3.300 osoba, koliko je navedeno u studiji Svjetske banke  (Air Quality Management in Bosnia and Herzegovina, World Bank, 2019), pa do 5.400, koliko je procijenjeno u studiji Evropske agencije za zaštitu okoliša (Air quality in Europe – 2019 report, European Environment Agency).

Podić je naglasio da su procjene urađene na osnovu oskudnih podataka o kvalitetu zraka za 2016. godinu koje su objedinili entitetski hidrometeorološki zavodi.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu navodi se da je u BiH umrlo 37.070 ljudi, što znači da je svaka sedma osoba umrla od posljedica zagađenja zraka – pojasnio je Podić.

Kazao je da su mjerenja sa novih stanica postavljenih u manjim gradskim sredinama poput  Ilijaša i Visokog pokazala da je zrak izuzetno lošeg kvaliteta i u manjim gradovima, što sasvim sigurno utječe na značajan porast broja žrtava zagađenog zraka u BiH u budućim procjenama međunarodnih agencija.

Kao direktna posljedica višedecenijskog zanemarivanja problema okoliša, sistem zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji, što se najbolje odražava u sve lošijem kvalitetu zraka koji dišemo – poručio je Podić.

Pored nekoliko krupnih industrijskih zagađivača zraka,  dodao je Podić, emisije iz malih, potpuno neregulisanih privrednih pogona poput pilana, kao i emisija iz saobraćaja, značajan izvor zagađenja  predstavljaju i mala kućna ložišta.

Naglasio je da devet od deset bh. domaćinstava domove grije na čvrsta goriva, drvo i ugalj te da prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava.

Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima uslijed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i osiguravanjem dostupnih alternativnih načina grijanja – predložio je Podić.

Istakao je da su peći na drva koje se koriste u BiH niske efikasnosti i visokih emisija zagađujućih materija.

Kad se u njima sagorijeva neosušeno drvo, emisije zagađujućih materija mogu biti i do deset puta više nego kod savremenih, visoko efikasnih peći – naglasio je Podić te dodao da loženje čvrstih goriva u lošim pećima može izazvati znatno zagađenje zraka i u zatvorenim prostorima.

Podić kaže da je u velikom broju zemalja prihvaćeno da  dim nastao loženjem drveta za zagrijavanje domaćinstava predstavlja ozbiljan uzrok zagađenja zraka i zdravstvenih problema kod stanovništva.

U skladu s tim su te zemlje usvojile propise i standarde koji regulišu emisije iz kućnih ložišta. Budući da u BiH vlasti još gotovo potpuno zanemaruju problem zagađenog zraka, ne čudi da u BiH nema propisa i standarda koji regulišu emisije iz uređaja za loženje drveta u domaćinstvima – kazao je Podić.

Zdravlju i opštem kvalitetu života stanovništva BiH, smatra on, uveliko bi doprinijelo uvođenje propisa i standarda za ograničenje emisija peći na drvo, kao i primjena subvencioniranih programa zamjene tih peći. Od toga bi, kazao je, naročitu korist imale najsiromašnije društvene grupe, koje su najviše izložene štetnom utjecaju zagađenja te i inače ugrožene visokom cijenom ogrjeva.

Smatra da nadležne institucije često tvrde da će se problem zagađenog zraka riješiti razvojem privrede i ‘svijesti stanovništva’.

Tako prebacuju odgovornost na pojedince umjesto da tragaju za sistemskim rješenjima sistemskog problema, ali pri tome i zaobilaze vrlo očigledno alternativno rješenje: isključivo političku promjenu kursa u trošenju postojećih sredstava – poručio je Podić.

Naglasio je da se godišnje u BiH prikupi oko 30 miliona KM za poticaje obnovljivim izvorima energije te da ta sredstva dolaze upravo od građana i privrednih subjekata, koji u te svrhe plaćaju određeni procent u okviru računa za utrošenu energiju.

Usmjeravanjem sume od 30 miliona KM godišnje na nabavku toplotnih pumpi – obnovljivog izvora energije, za domaćinstva koja lože ugalj u BiH bi se svake godine bar 20 hiljada domaćinstava riješilo grijanja loženjem prljavih goriva. Korist bi bila neprocjenjiva – poručio je Podić.

Ko problem navodi i nagli porast cijena ogrjevnog drveta, što je mnoga domaćinstva natjeralo da za grijanje koriste ugalj najgoreg kvaliteta.

Do porasta cijena ogrjevnog drveta je došlo zahvaljujući raznim privatnim mešetarima i njihovim političkim pokroviteljima koji na preprodaji ogrjevnog drveta koje uglavnom dolazi iz državnih šuma ostvaruju izvanrednu zaradu – zaključio je Podić.

Tokom ove zime glavni grad BiH je u nekoliko navrata bio među najzagađenijim gradovima u svijetu, a slična situacija sa zagađenjem i izuzetno nezdravim kvalitetom zraka za stanovništva bila je i na području Tuzle, Živinica, Lukavca, Zenice, Ilijaša, Visokog…

Skoro svaka sedma smrt u Bosni i Hercegovini uzrokovana je zagađenim zrakom, izjavio je predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić u razgovoru za Fenu.

Ističe da se procjene broja umrlih u BiH od posljedica bolesti koje je uzrokovao zagađeni zrak kreće od 3.300 osoba, koliko je navedeno u studiji Svjetske banke  (Air Quality Management in Bosnia and Herzegovina, World Bank, 2019), pa do 5.400, koliko je procijenjeno u studiji Evropske agencije za zaštitu okoliša (Air quality in Europe – 2019 report, European Environment Agency).

Podić je naglasio da su procjene urađene na osnovu oskudnih podataka o kvalitetu zraka za 2016. godinu koje su objedinili entitetski hidrometeorološki zavodi.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu navodi se da je u BiH umrlo 37.070 ljudi, što znači da je svaka sedma osoba umrla od posljedica zagađenja zraka – pojasnio je Podić.

Kazao je da su mjerenja sa novih stanica postavljenih u manjim gradskim sredinama poput  Ilijaša i Visokog pokazala da je zrak izuzetno lošeg kvaliteta i u manjim gradovima, što sasvim sigurno utječe na značajan porast broja žrtava zagađenog zraka u BiH u budućim procjenama međunarodnih agencija.

Kao direktna posljedica višedecenijskog zanemarivanja problema okoliša, sistem zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji, što se najbolje odražava u sve lošijem kvalitetu zraka koji dišemo – poručio je Podić.

Pored nekoliko krupnih industrijskih zagađivača zraka,  dodao je Podić, emisije iz malih, potpuno neregulisanih privrednih pogona poput pilana, kao i emisija iz saobraćaja, značajan izvor zagađenja  predstavljaju i mala kućna ložišta.

Naglasio je da devet od deset bh. domaćinstava domove grije na čvrsta goriva, drvo i ugalj te da prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava.

Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima uslijed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i osiguravanjem dostupnih alternativnih načina grijanja – predložio je Podić.

Istakao je da su peći na drva koje se koriste u BiH niske efikasnosti i visokih emisija zagađujućih materija.

Kad se u njima sagorijeva neosušeno drvo, emisije zagađujućih materija mogu biti i do deset puta više nego kod savremenih, visoko efikasnih peći – naglasio je Podić te dodao da loženje čvrstih goriva u lošim pećima može izazvati znatno zagađenje zraka i u zatvorenim prostorima.

Podić kaže da je u velikom broju zemalja prihvaćeno da  dim nastao loženjem drveta za zagrijavanje domaćinstava predstavlja ozbiljan uzrok zagađenja zraka i zdravstvenih problema kod stanovništva.

U skladu s tim su te zemlje usvojile propise i standarde koji regulišu emisije iz kućnih ložišta. Budući da u BiH vlasti još gotovo potpuno zanemaruju problem zagađenog zraka, ne čudi da u BiH nema propisa i standarda koji regulišu emisije iz uređaja za loženje drveta u domaćinstvima – kazao je Podić.

Zdravlju i opštem kvalitetu života stanovništva BiH, smatra on, uveliko bi doprinijelo uvođenje propisa i standarda za ograničenje emisija peći na drvo, kao i primjena subvencioniranih programa zamjene tih peći. Od toga bi, kazao je, naročitu korist imale najsiromašnije društvene grupe, koje su najviše izložene štetnom utjecaju zagađenja te i inače ugrožene visokom cijenom ogrjeva.

Smatra da nadležne institucije često tvrde da će se problem zagađenog zraka riješiti razvojem privrede i ‘svijesti stanovništva’.

Tako prebacuju odgovornost na pojedince umjesto da tragaju za sistemskim rješenjima sistemskog problema, ali pri tome i zaobilaze vrlo očigledno alternativno rješenje: isključivo političku promjenu kursa u trošenju postojećih sredstava – poručio je Podić.

Naglasio je da se godišnje u BiH prikupi oko 30 miliona KM za poticaje obnovljivim izvorima energije te da ta sredstva dolaze upravo od građana i privrednih subjekata, koji u te svrhe plaćaju određeni procent u okviru računa za utrošenu energiju.

Usmjeravanjem sume od 30 miliona KM godišnje na nabavku toplotnih pumpi – obnovljivog izvora energije, za domaćinstva koja lože ugalj u BiH bi se svake godine bar 20 hiljada domaćinstava riješilo grijanja loženjem prljavih goriva. Korist bi bila neprocjenjiva – poručio je Podić.

Ko problem navodi i nagli porast cijena ogrjevnog drveta, što je mnoga domaćinstva natjeralo da za grijanje koriste ugalj najgoreg kvaliteta.

Do porasta cijena ogrjevnog drveta je došlo zahvaljujući raznim privatnim mešetarima i njihovim političkim pokroviteljima koji na preprodaji ogrjevnog drveta koje uglavnom dolazi iz državnih šuma ostvaruju izvanrednu zaradu – zaključio je Podić.

Tokom ove zime glavni grad BiH je u nekoliko navrata bio među najzagađenijim gradovima u svijetu, a slična situacija sa zagađenjem i izuzetno nezdravim kvalitetom zraka za stanovništva bila je i na području Tuzle, Živinica, Lukavca, Zenice, Ilijaša, Visokog…