Oko 200 miliona godina star gmaz mogao bi promijeniti historiju i otkriti kako su zapravo četveronožne životinje pokorile svijet.

Istraživači su otkrili fosile Drepanosaurusa, posebnog po ogromnim kandžama na prednjim nogama kojima je iz kore drveta vadio kukce, poput današnjih mravojeda u Južnoj Americi. Smatraju da ovo otkriće mijenja ono što su dosad znali o evoluciji gmazova, a studiju su objavili u časopisu Current Biology, piše BBC.

Fosili su otkriveni u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko a prema prvim zaključcima životinja je bila veličine mačke i živjela je na drveću. Glava mu je nalikovala ptičjoj, a tijelo kameleonu, međutim najzanimljivije bile su njegove prednje noge, kaže dr. Adam Pritchard sa Univerziteta Yale koji je vodio istraživanje.

‘Drepanosaurus je imao prilično velike prednje noge, jako snažne i mišićave. Kažiprst s ogromnom kandžom bio mu je puno duži od ostalih prstiju, a to mu je vjerojatno bila i najveća kost u tijelu’, rekao je Pritchard.

Prednji udovi kod četveronožaca služili su, i služe, doista svačemu – od hodanja i kopanja do letenja i plivanja. Međutim, primarna funkcija prednjih udova ostala je gotovo nepromijenjena kroz 375 miliona godina evolucije.
‘Ruke četveronožaca gotovo bez izuzetka slijede neka pravila’, kaže Pritchard.

Drugačiji od drugih

Tim istraživača napravio je 3D rekonstrukciju gmaza: ‘Na našim podlakticama, na podlaktici Tyrannosaurusa rexa ili slona imamo dvije paralelne kosti – radius (palčana kost) i ulna (lakatna kost). Drepanosaurus ih nije imao i zbog toga ruši sve poznate obrasce. S jedne strane pomiče granice onoga što znamo o razvoju i evoluciji udova četveronožaca, a s druge strane dokaz je životnog stila jedne životinje koja se očito prilično neovisno prilagodila okolini, kao što to danas čine npr. mravojedi.’

Paleontolog dr. Nicholas Fraser iz Nacionalnog muzeja Škotske, rekao je da je razdoblje trijasa u mezozoiku bilo doba ‘ispreplitanja eksperimenata u prirodi’. ‘Ovo je još jedna životinja koja je po svemu nekonvencionalna, zahvaljujući sistemu kostiju koji joj je omogućavao kopanje golemim kandžama’, rekao je Fraser.

Drepanosaurus je izumro krajem trijasa i nije se razvio niti u jednu danas poznatu životinju. ‘Bio je koristan samo u tom konkretnom slučaju – kad je trebalo kopati. No, ovo je prvi takav slučaj nestanka vrste koje odudara od poznatog obrasca’, dodao je paleontolog.

Znanstvenici nastavljaju istraživanja u Novom Meksiku u nadi da će se još nepoznanica otkriti. ‘Još je mnogo toga, pogotovo kad govorimo o fosilima malih životinja, neistraženo. Iskreno, ne vidim kraja tome’, rekao je Pritchard.

Oko 200 miliona godina star gmaz mogao bi promijeniti historiju i otkriti kako su zapravo četveronožne životinje pokorile svijet.

Istraživači su otkrili fosile Drepanosaurusa, posebnog po ogromnim kandžama na prednjim nogama kojima je iz kore drveta vadio kukce, poput današnjih mravojeda u Južnoj Americi. Smatraju da ovo otkriće mijenja ono što su dosad znali o evoluciji gmazova, a studiju su objavili u časopisu Current Biology, piše BBC.

Fosili su otkriveni u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko a prema prvim zaključcima životinja je bila veličine mačke i živjela je na drveću. Glava mu je nalikovala ptičjoj, a tijelo kameleonu, međutim najzanimljivije bile su njegove prednje noge, kaže dr. Adam Pritchard sa Univerziteta Yale koji je vodio istraživanje.

‘Drepanosaurus je imao prilično velike prednje noge, jako snažne i mišićave. Kažiprst s ogromnom kandžom bio mu je puno duži od ostalih prstiju, a to mu je vjerojatno bila i najveća kost u tijelu’, rekao je Pritchard.

Prednji udovi kod četveronožaca služili su, i služe, doista svačemu – od hodanja i kopanja do letenja i plivanja. Međutim, primarna funkcija prednjih udova ostala je gotovo nepromijenjena kroz 375 miliona godina evolucije.
‘Ruke četveronožaca gotovo bez izuzetka slijede neka pravila’, kaže Pritchard.

Drugačiji od drugih

Tim istraživača napravio je 3D rekonstrukciju gmaza: ‘Na našim podlakticama, na podlaktici Tyrannosaurusa rexa ili slona imamo dvije paralelne kosti – radius (palčana kost) i ulna (lakatna kost). Drepanosaurus ih nije imao i zbog toga ruši sve poznate obrasce. S jedne strane pomiče granice onoga što znamo o razvoju i evoluciji udova četveronožaca, a s druge strane dokaz je životnog stila jedne životinje koja se očito prilično neovisno prilagodila okolini, kao što to danas čine npr. mravojedi.’

Paleontolog dr. Nicholas Fraser iz Nacionalnog muzeja Škotske, rekao je da je razdoblje trijasa u mezozoiku bilo doba ‘ispreplitanja eksperimenata u prirodi’. ‘Ovo je još jedna životinja koja je po svemu nekonvencionalna, zahvaljujući sistemu kostiju koji joj je omogućavao kopanje golemim kandžama’, rekao je Fraser.

Drepanosaurus je izumro krajem trijasa i nije se razvio niti u jednu danas poznatu životinju. ‘Bio je koristan samo u tom konkretnom slučaju – kad je trebalo kopati. No, ovo je prvi takav slučaj nestanka vrste koje odudara od poznatog obrasca’, dodao je paleontolog.

Znanstvenici nastavljaju istraživanja u Novom Meksiku u nadi da će se još nepoznanica otkriti. ‘Još je mnogo toga, pogotovo kad govorimo o fosilima malih životinja, neistraženo. Iskreno, ne vidim kraja tome’, rekao je Pritchard.