Naučnici su zabrinuti zbog mogućnosti da bi anksioznost, nastala zbog pandemije koronavirusa, mogla neke ljude navesti da stvore kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom.
Koncept “sindroma covid anksioznosti” prvi su teoretizirali Ana Nikčević sa Univerziteta Kingston i Marcantonio Spada sa Univerziteta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju.
Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian.
No, sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih rizika od zaraze, strah od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje svojih domova, neće lako smiriti čak ni kada koronavirus bude pod kontrolom.
– Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa, jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora je u tome ponašate li se na pretjerano sigurne načine koji vas zaključavaju u strah. Očekujem da ćemo imati veliki broj stanovništva koji izbjegavaju ponovno društveno angažovanje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji dolaze, bez obzira jesu li vakcinisani ili ne – smatra Marcantonio Spada.
Naučnici su zabrinuti zbog mogućnosti da bi anksioznost, nastala zbog pandemije koronavirusa, mogla neke ljude navesti da stvore kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom.
Koncept “sindroma covid anksioznosti” prvi su teoretizirali Ana Nikčević sa Univerziteta Kingston i Marcantonio Spada sa Univerziteta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju.
Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian.
No, sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih rizika od zaraze, strah od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje svojih domova, neće lako smiriti čak ni kada koronavirus bude pod kontrolom.
– Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa, jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora je u tome ponašate li se na pretjerano sigurne načine koji vas zaključavaju u strah. Očekujem da ćemo imati veliki broj stanovništva koji izbjegavaju ponovno društveno angažovanje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji dolaze, bez obzira jesu li vakcinisani ili ne – smatra Marcantonio Spada.
