U Zeničko-dobojskom kantonu već sedam godina primjenjuje se praksa alternativne krivične sankcije kroz rad za opće dobro na slobodi.

Kroz društveno-koristan rad osuđenih osoba na zatvorsku kaznu do jedne godine sa jedne strane donosi benefite osuđenicima jer im je olakšan put do resocijalizacije. S druge, država uštedi značajna sredstva a na dobiti su i poslodavci.  

U zeničkom komunalnom preduzeću Alba osuđene osobe mogu raditi za opće dobro. Tako je kroz praksu izvršavanja alternativne krivične sankcije zatvorske kazne prošlo 18 osuđenih osoba, a jednoj se i posrećilo pa je nastavila radni angažman.

– Nije za stalno, ali radi tu od završetka njegove kaznene odredbe do danas. Pokazalo se da je to bilo jako pozitivno – kaže Almas Porča, saradnik za tehničke poslove u komunalnom preduzeću Alba.

A pozitivna su i ranija iskustva izvršavanja alternativnih krivičnih sankcija – prije svega sa sociološkog aspekta. 

– Mislim da je ta vaspitna mjera utjecala na te ljude. Došli su malo pameti i mnogi su promijenili i pogled na život i formirali porodice – dodaje Porča. 

Od 2014. godine, od kada se u ovom kantonu provodi praksa izvršenja alternativne krivične sankcije, kroz rad za opće dobro izvršene su 94 presude. U protekloj godini od 10 presuda izvršene su tek 4, a bilježi se i znatno manji broj izrečenih ovakvih mjera. Nebojša Nikolić, ministar za pravosuđe i upravu ZDK-a, navodi i razloge:

– Prvi je da su krivična djela bila takva da su se sudije opredjeljivale za drugu vrstu sankcije, a drugi što je tokom pandemije smanjen broj sudskih postupaka i presuda.

U 20 preduzeća s područja ovog kantona zatvorsku kaznu kroz radnu terapiju do sada su izvršavali uglavnom muškarci mlađe životne dobi, optuženi za izvršenje lakših imovinskih delikata i nedozvoljeno posjedovanje narkotičkih sredstava. S ekonomskog aspekta napravljene su i i određene uštede. 

– Jedan dan u zatvoru košta 100 KM, a mi smo imali preko 500 mjeseci i na osnovu te računice dobili smo iznos od milion i 605 hiljada KM – ističe Amer Krdžalić, stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu za pravosuđe i upravu ZDK. 

Kako Zakon propisuje, kazna zatvora u trajanju do 1 godine radom za opće dobro može se zamijeniti minimalno za 10, a maksimalno za 90 radnih dana. Tako, osim ušteda za federalni budžet, ekonomske efekte osjete i poslodavci, jer dobijaju radnu snagu koju ne plaćaju iz svojih sredstava.  

U Zeničko-dobojskom kantonu već sedam godina primjenjuje se praksa alternativne krivične sankcije kroz rad za opće dobro na slobodi.

Kroz društveno-koristan rad osuđenih osoba na zatvorsku kaznu do jedne godine sa jedne strane donosi benefite osuđenicima jer im je olakšan put do resocijalizacije. S druge, država uštedi značajna sredstva a na dobiti su i poslodavci.  

U zeničkom komunalnom preduzeću Alba osuđene osobe mogu raditi za opće dobro. Tako je kroz praksu izvršavanja alternativne krivične sankcije zatvorske kazne prošlo 18 osuđenih osoba, a jednoj se i posrećilo pa je nastavila radni angažman.

– Nije za stalno, ali radi tu od završetka njegove kaznene odredbe do danas. Pokazalo se da je to bilo jako pozitivno – kaže Almas Porča, saradnik za tehničke poslove u komunalnom preduzeću Alba.

A pozitivna su i ranija iskustva izvršavanja alternativnih krivičnih sankcija – prije svega sa sociološkog aspekta. 

– Mislim da je ta vaspitna mjera utjecala na te ljude. Došli su malo pameti i mnogi su promijenili i pogled na život i formirali porodice – dodaje Porča. 

Od 2014. godine, od kada se u ovom kantonu provodi praksa izvršenja alternativne krivične sankcije, kroz rad za opće dobro izvršene su 94 presude. U protekloj godini od 10 presuda izvršene su tek 4, a bilježi se i znatno manji broj izrečenih ovakvih mjera. Nebojša Nikolić, ministar za pravosuđe i upravu ZDK-a, navodi i razloge:

– Prvi je da su krivična djela bila takva da su se sudije opredjeljivale za drugu vrstu sankcije, a drugi što je tokom pandemije smanjen broj sudskih postupaka i presuda.

U 20 preduzeća s područja ovog kantona zatvorsku kaznu kroz radnu terapiju do sada su izvršavali uglavnom muškarci mlađe životne dobi, optuženi za izvršenje lakših imovinskih delikata i nedozvoljeno posjedovanje narkotičkih sredstava. S ekonomskog aspekta napravljene su i i određene uštede. 

– Jedan dan u zatvoru košta 100 KM, a mi smo imali preko 500 mjeseci i na osnovu te računice dobili smo iznos od milion i 605 hiljada KM – ističe Amer Krdžalić, stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu za pravosuđe i upravu ZDK. 

Kako Zakon propisuje, kazna zatvora u trajanju do 1 godine radom za opće dobro može se zamijeniti minimalno za 10, a maksimalno za 90 radnih dana. Tako, osim ušteda za federalni budžet, ekonomske efekte osjete i poslodavci, jer dobijaju radnu snagu koju ne plaćaju iz svojih sredstava.