Dana bijelih traka danas će biti obilježen i u Beču i to na Heldenplatzu, gdje će biti održan javni skup.

Jedan od organizatora obilježivanja Dana bijelih traka u Beču je Consilium Bosniacum, Savez BH udruženja Austrije, iz kojeg ističu da je kultura sjećanja jedan od najbitnijih elemenata za očuvanje istine i da će nove generacije jedino na taj način biti edukovane, posebno one koje odrastaju izvan BiH.

U Beču će na javnom skupu govoriti ambasador Bosne i Hercegovine u Austriji Kemal Kozarić, politolog Vedran Džihić, umjetnica Anita Zečić, Fadila Arnautović… Voditeljica programa je Amila Crnalić, a u programu će učestvovati i hor Mimoze.

Na Heldenplatzu će biti postavljena i instalacija spomenika Prijedor 92 umjetnice Anite Zečić.

– Ovaj moj projekat posvećen je žrtvama rata u Prijedoru bez obzira na nacionalnost. Svrha moje postavke je simulacija situacije koja nastaje kada se ljudi nalaze u zatvorenom prostoru i panika koja tada nastaje. Osjećaja nemoći za bjekstvo, osjećaja kako je to biti uhvaćen i zatvoren. Ovo je samo mali dio osjećaja koji su zatvorenici logora doživljavali. Unutar postavke dolazi do suočavanja sa licima žrtava čije se slike nalaze na zidovima postavke, a ujedno slušamo njihove izjave u pozadini – kaže Anita Zečić.

Dana bijelih traka danas će biti obilježen i u Beču i to na Heldenplatzu, gdje će biti održan javni skup.

Jedan od organizatora obilježivanja Dana bijelih traka u Beču je Consilium Bosniacum, Savez BH udruženja Austrije, iz kojeg ističu da je kultura sjećanja jedan od najbitnijih elemenata za očuvanje istine i da će nove generacije jedino na taj način biti edukovane, posebno one koje odrastaju izvan BiH.

U Beču će na javnom skupu govoriti ambasador Bosne i Hercegovine u Austriji Kemal Kozarić, politolog Vedran Džihić, umjetnica Anita Zečić, Fadila Arnautović… Voditeljica programa je Amila Crnalić, a u programu će učestvovati i hor Mimoze.

Na Heldenplatzu će biti postavljena i instalacija spomenika Prijedor 92 umjetnice Anite Zečić.

– Ovaj moj projekat posvećen je žrtvama rata u Prijedoru bez obzira na nacionalnost. Svrha moje postavke je simulacija situacije koja nastaje kada se ljudi nalaze u zatvorenom prostoru i panika koja tada nastaje. Osjećaja nemoći za bjekstvo, osjećaja kako je to biti uhvaćen i zatvoren. Ovo je samo mali dio osjećaja koji su zatvorenici logora doživljavali. Unutar postavke dolazi do suočavanja sa licima žrtava čije se slike nalaze na zidovima postavke, a ujedno slušamo njihove izjave u pozadini – kaže Anita Zečić.