Svi pušači svjesni su da svakom upaljenom cigaretom povećavaju rizik za nastanak raka pluća, ali mnogi od njih, srećom, doživljavaju duboku starost. Kako je to moguće?

S druge strane, ima i onih koji oboljevaju nakon znatno manje vremena koje su proveli kao pušači.

Američke naučnike je zanimalo zbog čega je to tako, pa su sproveli istraživanje koje je pokazalo da u tome veliku ulogu igra genetika.

Naime, oni vjeruju da pušači koji žive dugo imaju specifične „gene za dugovječnost“, koji smanjuju vjerovatnoću za razvoj raka za čak 11 posto. Takođe, zahvaljujući njima, ćelije se lakše i brže obnavljaju, a starenje i efekti pušenja se usporavaju.

Brojke koje je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da duhan, ipak, ubija oko polovine od ukupnog broja ljudi koji ga upotrebljavaju.

SZO zato napominje da je duvan jedna od najvećih prijetnji zdravlju ljudi s kojima smo se ikada suočili i da godišnje od posljedica pušenja umire oko šest miliona ljudi.

Svi pušači svjesni su da svakom upaljenom cigaretom povećavaju rizik za nastanak raka pluća, ali mnogi od njih, srećom, doživljavaju duboku starost. Kako je to moguće?

S druge strane, ima i onih koji oboljevaju nakon znatno manje vremena koje su proveli kao pušači.

Američke naučnike je zanimalo zbog čega je to tako, pa su sproveli istraživanje koje je pokazalo da u tome veliku ulogu igra genetika.

Naime, oni vjeruju da pušači koji žive dugo imaju specifične „gene za dugovječnost“, koji smanjuju vjerovatnoću za razvoj raka za čak 11 posto. Takođe, zahvaljujući njima, ćelije se lakše i brže obnavljaju, a starenje i efekti pušenja se usporavaju.

Brojke koje je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da duhan, ipak, ubija oko polovine od ukupnog broja ljudi koji ga upotrebljavaju.

SZO zato napominje da je duvan jedna od najvećih prijetnji zdravlju ljudi s kojima smo se ikada suočili i da godišnje od posljedica pušenja umire oko šest miliona ljudi.