Amrikanci danas biraju Donji dom i dio članova Gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti da zadrži većinu, što bi šefu države Džozefu Bajdenu omogućilo nesmetano sprovođenje agende.

Izbori na polovini mandata američkog predsjednika (Midterm Elections) biće održani u atmosferi oštre polarizacije Bajdenovih demokrata i opozicione Republikanske stranke, koja prema anketama ima solidne šanse da preuzme kontrolu nad najmanje jednim od dva doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Amerikanci danas biraju svih 435 poslanika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, i 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju se i guverneri 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.

Demokrate imaju tjesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok u Senatu obje stranke imaju po 50 članova. Demokrate imaju kontrolu nad Senatom jer u slučaju nerješenog ishoda glasanja presuđuje glas predsjedavajućeg gornjem domu, što je po funkciji potpredsjednica SAD-a Kamala Haris.

Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili u oba doma Kongresa, Bajdenu će biti znatno teže da sprovodi svoje politike nego do sada, pošto ne bi mogao da računa na podršku zakonodavnog tijela kad je riječ o političkim prioritetima demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promena i pooštravanja propisa o nošenju oružja.

Ukoliko republikanci uz Predstavnički dom osvoje i Senat, oni bi mogli da blokiraju ili da odlažu potvrđivanje Bajdenovih kandidata za sudije i pripadnike izvršne vlasti.

Kao i Bajden i bivši demokratski predsjednik Barak Obama, u kampanji je veoma aktivan bio i Donald Tramp, koji ne odustaje od nepotkrjepljene tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine bili pokradeni. On je nedavno nagovjestio da će se možda ponovo kandidovati za šefa države 2024. godine.

Amrikanci danas biraju Donji dom i dio članova Gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti da zadrži većinu, što bi šefu države Džozefu Bajdenu omogućilo nesmetano sprovođenje agende.

Izbori na polovini mandata američkog predsjednika (Midterm Elections) biće održani u atmosferi oštre polarizacije Bajdenovih demokrata i opozicione Republikanske stranke, koja prema anketama ima solidne šanse da preuzme kontrolu nad najmanje jednim od dva doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Amerikanci danas biraju svih 435 poslanika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, i 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju se i guverneri 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.

Demokrate imaju tjesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok u Senatu obje stranke imaju po 50 članova. Demokrate imaju kontrolu nad Senatom jer u slučaju nerješenog ishoda glasanja presuđuje glas predsjedavajućeg gornjem domu, što je po funkciji potpredsjednica SAD-a Kamala Haris.

Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili u oba doma Kongresa, Bajdenu će biti znatno teže da sprovodi svoje politike nego do sada, pošto ne bi mogao da računa na podršku zakonodavnog tijela kad je riječ o političkim prioritetima demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promena i pooštravanja propisa o nošenju oružja.

Ukoliko republikanci uz Predstavnički dom osvoje i Senat, oni bi mogli da blokiraju ili da odlažu potvrđivanje Bajdenovih kandidata za sudije i pripadnike izvršne vlasti.

Kao i Bajden i bivši demokratski predsjednik Barak Obama, u kampanji je veoma aktivan bio i Donald Tramp, koji ne odustaje od nepotkrjepljene tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine bili pokradeni. On je nedavno nagovjestio da će se možda ponovo kandidovati za šefa države 2024. godine.