Prvi film o Oppenheimeru snimljen je u Jugoslaviji 1970. godine (VIDEO)
Prvi film o Oppenheimeru snimljen je u Jugoslaviji 1970. godine (VIDEO)
Foto: Screenshot
Više od pola stoljeća prije Christophera Nolana, Beogradska televizija snimila je svoju verziju filma o J. Robertu Oppenheimeru Slučaj Oppenheimer.
Film o tvorcu atomske bombe kritičari već svrstavaju u jedno od najvećih ovogodišnjih kinematografskih ostvarenja, no rijetki znaju da su život slavnog fizičara Roberta Oppenheimera i njegovo suđenje nakon Drugog svjetskog rata bili tema TV drame snimljene za Beogradsku televiziju 1970. Režiju potpisuje Arsenije Jovanović po scenariju njemačkog pisca Heinara Kipphardta.
Tokom Drugog svjetskog rata američki fizičar Robert Oppenheimer bio je na čelu istraživačkog tima za izradu atomske bombe. S tog je položaja smijenjen 1953. godine zbog neslaganja s Američkom atomskom komisijom oko razvoja hidrogenske bombe, a do nesuglasica je došlo kada je shvatio da bomba nije napravljena da prekine rat, već da započne neke nove sukobe.
Kako navodi Index, istraga koja se protiv njega vodila u zloglasno vrijeme antikomunističke histerije i “lova na vještice” u vrijeme senatora McCarthyja povezivala ga je s mnogim ljudima koji su bili dio Komunističke partije, iako on sam nikada nije bio njezin član, već je samo simpatizirao komunističke ideje.
Međutim, kroz tu istragu isplivale su velike moralne i psihološke dileme s kojima su se suočavali naučnici toga doba. Priča oko istrage postavljena je kao bitan dio Nolanova filma, uz još mnogo dodataka o Oppenheimerovom životu i prošlosti.
Jovanovićev film smješten je samo u zadanu sudnicu u kojoj likovi prepričavaju što im se dogodilo u procesu izrade atomske bombe u Los Alamosu, kao i situaciju nakon Drugog svjetskog rata. Roberta Oppenheimera glumi Branko Pleša koji je na dramatičan način iznio sve moralne dileme koje je fizičar imao. Osim njega u filmu su glumili i Petar Banićević, Predrag Tasovac, Stojan Dečermić, Marko Todorović i Rade Marković.
Foto: Screenshot
Više od pola stoljeća prije Christophera Nolana, Beogradska televizija snimila je svoju verziju filma o J. Robertu Oppenheimeru Slučaj Oppenheimer.
Film o tvorcu atomske bombe kritičari već svrstavaju u jedno od najvećih ovogodišnjih kinematografskih ostvarenja, no rijetki znaju da su život slavnog fizičara Roberta Oppenheimera i njegovo suđenje nakon Drugog svjetskog rata bili tema TV drame snimljene za Beogradsku televiziju 1970. Režiju potpisuje Arsenije Jovanović po scenariju njemačkog pisca Heinara Kipphardta.
Tokom Drugog svjetskog rata američki fizičar Robert Oppenheimer bio je na čelu istraživačkog tima za izradu atomske bombe. S tog je položaja smijenjen 1953. godine zbog neslaganja s Američkom atomskom komisijom oko razvoja hidrogenske bombe, a do nesuglasica je došlo kada je shvatio da bomba nije napravljena da prekine rat, već da započne neke nove sukobe.
Kako navodi Index, istraga koja se protiv njega vodila u zloglasno vrijeme antikomunističke histerije i “lova na vještice” u vrijeme senatora McCarthyja povezivala ga je s mnogim ljudima koji su bili dio Komunističke partije, iako on sam nikada nije bio njezin član, već je samo simpatizirao komunističke ideje.
Međutim, kroz tu istragu isplivale su velike moralne i psihološke dileme s kojima su se suočavali naučnici toga doba. Priča oko istrage postavljena je kao bitan dio Nolanova filma, uz još mnogo dodataka o Oppenheimerovom životu i prošlosti.
Jovanovićev film smješten je samo u zadanu sudnicu u kojoj likovi prepričavaju što im se dogodilo u procesu izrade atomske bombe u Los Alamosu, kao i situaciju nakon Drugog svjetskog rata. Roberta Oppenheimera glumi Branko Pleša koji je na dramatičan način iznio sve moralne dileme koje je fizičar imao. Osim njega u filmu su glumili i Petar Banićević, Predrag Tasovac, Stojan Dečermić, Marko Todorović i Rade Marković.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahteva pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.