Da li je moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije. Povećava se broj zahtjeva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost bh. građana je između 10 i 11 milijardi maraka, piše BHRT.
Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine.
“Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje”, kazao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Malo ko će pred kamerom priznati da to zaista radi. U razgovoru sa građanima novinari BHRT su saznali da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.
Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.
“Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Nove vrijednosti
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da ulaganje u sve potrošačke stvari, kao što je npr. automobil ne pravi novu vrijednost.
“Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju”, istakao je Pavlović.
Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba.
Da li je moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije. Povećava se broj zahtjeva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost bh. građana je između 10 i 11 milijardi maraka, piše BHRT.
Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine.
“Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje”, kazao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Malo ko će pred kamerom priznati da to zaista radi. U razgovoru sa građanima novinari BHRT su saznali da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.
Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.
“Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Nove vrijednosti
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da ulaganje u sve potrošačke stvari, kao što je npr. automobil ne pravi novu vrijednost.
“Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju”, istakao je Pavlović.
Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba.
