Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na svečanoj večeri Parlamentarne skupštine NATO-a povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Daytonu u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj.

Bećirović se zahvalio organizatorima na pozivu i prilici da se obrati povodom obilježavanja trideset godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum), te uime građana BiH izrazio zahvalnost državama članicama NATO-a za konkretnu pomoć, podršku i višedecenijsko prijateljstvo.

Nakon disolucije bivše Jugoslavije, kako je rekao Bećirović, Bosna i Hercegovina je 1992. obnovila svoju nezavisnost i postala punopravna članica Ujedinjenih nacija. Tokom brutalne agresije od 1992. do 1995. Republika Bosna i Hercegovina je bila jedini subjekt međunarodnog prava.

Bećirović je dodao da su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet naše države potvrđeni i Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, te da je od završetka agresije do danas, Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak. Naglasio je da se danas BiH nalazi pred vratima EU i NATO-a i da su to strateški vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno usvojili državni organi Bosne i Hercegovine.

“Nažalost, trenutna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma nije uklonila prijetnju velikodržavnih projekata i separatističkih težnji usmjerenih na teritorijalnu, političku, ekonomsku i kulturnu podjelu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Paradoks je da destruktivno antidejtonsko djelovanje doživljava svoj vrhunac upravo u vrijeme obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naveo je Bećirović.

Kako je dodao, rukovodstvo entiteta RS, podržano od Moskve i Beograda, pokrenulo je brutalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine krajem februara ove godine. Taj napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma još traje i predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti.

Bećirović je dodao da je trenutni problem u BiH primarno sigurnosne prirode.

“Dejtonski mirovni sporazum je donio mir i hvala vam na tome. Pomozite nam da odbranimo vaše naslijeđe i ne dozvolimo da Rusija na Zapadnom Balkanu otvori drugi front”, istakao je Bećirović.

Naglasio je da sigurnosna kriza u BiH nije lokalni problem, već da je ona rezultat agresivnog djelovanja Moskve putem njihovih proksija u entitetu Republika Srpska.

“Na kraju obraćanja želim podvući da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj”,istakao je Bećirović.

U budućem procesu ustavne transformacije Bosne i Hercegovine, prema njegovim riječima, trebalo bi imati u vidu određena načela.

“Našoj državi je potrebna sveobuhvatna demokratska reforma cjelokupnog državnog, društvenog i ekonomskog uređenja, s ciljem da osnovni politički subjekt bude pojedinac kao slobodan građanin. Ustav BiH treba da se temelji na principima građanske demokratije, sa obaveznim poštivanjem multietničkog karaktera države. Prioritet svih državnih organa Bosne i Hercegovine mora biti implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Na kraju, neophodno je oštro se suprotstaviti svakoj etničkoj federalizaciji Bosne i Hercegovine, kao i dodatnim etničkim podjelama. Naša vizija je Bosna i Hercegovina kao jedna, jedinstvena, demokratska i pravna država, članica evroatlantske porodice zemalja”, rekao je Bećirović, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na svečanoj večeri Parlamentarne skupštine NATO-a povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Daytonu u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj.

Bećirović se zahvalio organizatorima na pozivu i prilici da se obrati povodom obilježavanja trideset godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum), te uime građana BiH izrazio zahvalnost državama članicama NATO-a za konkretnu pomoć, podršku i višedecenijsko prijateljstvo.

Nakon disolucije bivše Jugoslavije, kako je rekao Bećirović, Bosna i Hercegovina je 1992. obnovila svoju nezavisnost i postala punopravna članica Ujedinjenih nacija. Tokom brutalne agresije od 1992. do 1995. Republika Bosna i Hercegovina je bila jedini subjekt međunarodnog prava.

Bećirović je dodao da su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet naše države potvrđeni i Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, te da je od završetka agresije do danas, Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak. Naglasio je da se danas BiH nalazi pred vratima EU i NATO-a i da su to strateški vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno usvojili državni organi Bosne i Hercegovine.

“Nažalost, trenutna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma nije uklonila prijetnju velikodržavnih projekata i separatističkih težnji usmjerenih na teritorijalnu, političku, ekonomsku i kulturnu podjelu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Paradoks je da destruktivno antidejtonsko djelovanje doživljava svoj vrhunac upravo u vrijeme obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naveo je Bećirović.

Kako je dodao, rukovodstvo entiteta RS, podržano od Moskve i Beograda, pokrenulo je brutalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine krajem februara ove godine. Taj napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma još traje i predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti.

Bećirović je dodao da je trenutni problem u BiH primarno sigurnosne prirode.

“Dejtonski mirovni sporazum je donio mir i hvala vam na tome. Pomozite nam da odbranimo vaše naslijeđe i ne dozvolimo da Rusija na Zapadnom Balkanu otvori drugi front”, istakao je Bećirović.

Naglasio je da sigurnosna kriza u BiH nije lokalni problem, već da je ona rezultat agresivnog djelovanja Moskve putem njihovih proksija u entitetu Republika Srpska.

“Na kraju obraćanja želim podvući da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj”,istakao je Bećirović.

U budućem procesu ustavne transformacije Bosne i Hercegovine, prema njegovim riječima, trebalo bi imati u vidu određena načela.

“Našoj državi je potrebna sveobuhvatna demokratska reforma cjelokupnog državnog, društvenog i ekonomskog uređenja, s ciljem da osnovni politički subjekt bude pojedinac kao slobodan građanin. Ustav BiH treba da se temelji na principima građanske demokratije, sa obaveznim poštivanjem multietničkog karaktera države. Prioritet svih državnih organa Bosne i Hercegovine mora biti implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Na kraju, neophodno je oštro se suprotstaviti svakoj etničkoj federalizaciji Bosne i Hercegovine, kao i dodatnim etničkim podjelama. Naša vizija je Bosna i Hercegovina kao jedna, jedinstvena, demokratska i pravna država, članica evroatlantske porodice zemalja”, rekao je Bećirović, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.