Sa ljetnim danima i višim temperaturama povećan je i broj turista, a pravi pik sezone tek dolazi. Broj inostranih posjeta svakako je porastao, no sada problem smanjena stopa posjetitelja iz Bosne i Hercegovine. Podatke za ovo ljeto ipak ćemo zvanično imati tek na jesen.

U prva četiri mjeseca Bosnu i Hercegovinu posjetilo je oko 450 hiljada turista – što je rast od preko devet posto kada je riječ o stranim posjetama.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH:

“Ostavirili su ukupno 977 hiljada noćenja. Gosti se u prosjeku u Bosni i Hercegovini zadržavaju neka 2 dana, odnsono 2 noći.”

Upravo su strani turisti ostvarili čak 70 posto svih noćenja. I dok je boravak generalno kratak – najduže ostaju oni iz Islanda i Egipta. Najviše ih dolazi iz Hrvatske, Srbije, Turske, Slovenije i Kine. Rast broja dolazaka bilježe i lokalne zajednice.

Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS:

“Za juni mjesec imamo blagi porast od 2% dolaska i 3,2% noćenja, a generalno u prvih šest mjeseci 10,5% dolazaka i 18% noćenja više. Tako da je to jako dobar trend.”

U Sarajevu, broj turista nije smanjen ni u najtoplijem dijelu dana. I dok lokalno stanovništvo često zamjera čistoću, pa i organizaciju u gradu, strani gosti su. Najviše ljudima, kulturom, ali i hranom. Što potvrđuje da je Sarajevo s razlogom uvršteno među 100 najboljih gastronomskih gradova svijeta po izboru Taste Atlasa.

Ibrahim, turista iz Londona:

“Ostajem sedmicu, ali ovo mi je trreći put ovdje. Najviše mi se sviđa što su ljudi prijateljski raspoloženi, hrana je odlična. Najbolja na svijetu.”

Tara, posjetilac iz Australije:

“Meni je ovo najdraži grad na svijetu. Dolazimo otprilike svako dvije godine. Volim sve, hranu, kulturu.. Pokušavam da upoznam Bosnu Koliko mogu.”

Turista iz Njemačke:

“Veoma lijep grad, dobri ljudi, dobra hrana. Hranu volim najviše, preukusna je hrana.”

Jusuf, turista iz Turske:

“Kasnije idem za Mostar. U Sarajevu mi se najviše sviđa što možemo vidjeti različite culture ovdje. Na primjer, vidim Osmansku kulturu, ali i Austro-ugarsku. I po tome je jedinstveno Sarajevo, ne može se baš vidjeti mnogo gradova poput ovog.”

Ipak, broj domaćih turista bilježi pad. Iz Turističke zajednice KS navode da su cijene jedan od razloga. Sličan trend primjećuje se širom BiH, dijelom zbog neregistrovanih posjeta, a dijelom i zato što domaći turisti ne noće. Poticaji za domaće stanovništvo postoje, ali su ograničeni. Posljednji pozitivan primjer je Republika Srpska, koja svojim građanima nudi vaučere od 100 maraka za boravak u domaćim turističkim atrakcijama.

“Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi trend rasta broja posjetitelja, odnosno turista. No, kako bi se takvo stanje nastavilo potrebno je razvijati određene strategije.”

Rješenja se traže u saradnji s aerodromima, prijevoznicima i ugostiteljima. U planu su i nove inicijative koje bi trebale poboljšati ponudu, posebno u glavnom gradu.

Haris Fazlagić, direktor Turstičke zajednice KS:

“Dolasci ovdje su rezultat i direktnih aviolinija sa Sarajevskog aerodroma, kojih ove godine imamo znatno više. Među prvih 10 sada imamo po prvi put turiste iz Velike Britanije i Italije.”

Iako je moguće da su pisanja svjetskih medija o glodarima i leptospirozi imala utjecaj, Sarajlije su svjesne veliki problem je zapravo ponašanje građana.

Latifa Pajić:

“Ima onaj gradski šmek i meni je to jako lijepo i fino. Sad eto, pojavilo se to, vjerovatno, ja mislim da je ipak sve do naroda. Ljudi ne mogu načistit, evo ja gledam oni čiste, a ovi samo bacaju. Treba kultura življenja u gradu da se uspostavi.”

Sa ljetnim danima i višim temperaturama povećan je i broj turista, a pravi pik sezone tek dolazi. Broj inostranih posjeta svakako je porastao, no sada problem smanjena stopa posjetitelja iz Bosne i Hercegovine. Podatke za ovo ljeto ipak ćemo zvanično imati tek na jesen.

U prva četiri mjeseca Bosnu i Hercegovinu posjetilo je oko 450 hiljada turista – što je rast od preko devet posto kada je riječ o stranim posjetama.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH:

“Ostavirili su ukupno 977 hiljada noćenja. Gosti se u prosjeku u Bosni i Hercegovini zadržavaju neka 2 dana, odnsono 2 noći.”

Upravo su strani turisti ostvarili čak 70 posto svih noćenja. I dok je boravak generalno kratak – najduže ostaju oni iz Islanda i Egipta. Najviše ih dolazi iz Hrvatske, Srbije, Turske, Slovenije i Kine. Rast broja dolazaka bilježe i lokalne zajednice.

Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS:

“Za juni mjesec imamo blagi porast od 2% dolaska i 3,2% noćenja, a generalno u prvih šest mjeseci 10,5% dolazaka i 18% noćenja više. Tako da je to jako dobar trend.”

U Sarajevu, broj turista nije smanjen ni u najtoplijem dijelu dana. I dok lokalno stanovništvo često zamjera čistoću, pa i organizaciju u gradu, strani gosti su. Najviše ljudima, kulturom, ali i hranom. Što potvrđuje da je Sarajevo s razlogom uvršteno među 100 najboljih gastronomskih gradova svijeta po izboru Taste Atlasa.

Ibrahim, turista iz Londona:

“Ostajem sedmicu, ali ovo mi je trreći put ovdje. Najviše mi se sviđa što su ljudi prijateljski raspoloženi, hrana je odlična. Najbolja na svijetu.”

Tara, posjetilac iz Australije:

“Meni je ovo najdraži grad na svijetu. Dolazimo otprilike svako dvije godine. Volim sve, hranu, kulturu.. Pokušavam da upoznam Bosnu Koliko mogu.”

Turista iz Njemačke:

“Veoma lijep grad, dobri ljudi, dobra hrana. Hranu volim najviše, preukusna je hrana.”

Jusuf, turista iz Turske:

“Kasnije idem za Mostar. U Sarajevu mi se najviše sviđa što možemo vidjeti različite culture ovdje. Na primjer, vidim Osmansku kulturu, ali i Austro-ugarsku. I po tome je jedinstveno Sarajevo, ne može se baš vidjeti mnogo gradova poput ovog.”

Ipak, broj domaćih turista bilježi pad. Iz Turističke zajednice KS navode da su cijene jedan od razloga. Sličan trend primjećuje se širom BiH, dijelom zbog neregistrovanih posjeta, a dijelom i zato što domaći turisti ne noće. Poticaji za domaće stanovništvo postoje, ali su ograničeni. Posljednji pozitivan primjer je Republika Srpska, koja svojim građanima nudi vaučere od 100 maraka za boravak u domaćim turističkim atrakcijama.

“Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi trend rasta broja posjetitelja, odnosno turista. No, kako bi se takvo stanje nastavilo potrebno je razvijati određene strategije.”

Rješenja se traže u saradnji s aerodromima, prijevoznicima i ugostiteljima. U planu su i nove inicijative koje bi trebale poboljšati ponudu, posebno u glavnom gradu.

Haris Fazlagić, direktor Turstičke zajednice KS:

“Dolasci ovdje su rezultat i direktnih aviolinija sa Sarajevskog aerodroma, kojih ove godine imamo znatno više. Među prvih 10 sada imamo po prvi put turiste iz Velike Britanije i Italije.”

Iako je moguće da su pisanja svjetskih medija o glodarima i leptospirozi imala utjecaj, Sarajlije su svjesne veliki problem je zapravo ponašanje građana.

Latifa Pajić:

“Ima onaj gradski šmek i meni je to jako lijepo i fino. Sad eto, pojavilo se to, vjerovatno, ja mislim da je ipak sve do naroda. Ljudi ne mogu načistit, evo ja gledam oni čiste, a ovi samo bacaju. Treba kultura življenja u gradu da se uspostavi.”