Presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i presude Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, potvrdile su da je u Srebrenici počinjen genocid. I nakon 30 godina, genocid se negira, kako u Republici Srpskoj, tako i u dijelu političke scene u Srbiji.
Tišina u dolini bijelih nišana u Potočarima svjedok je ubijenih više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Tišina je bolna i zbog upornog i organizovanog poricanja genocida. Za preživjele to je nastavak zločina. Šehida se vratila u Potočare 2003. godine i kaže tada je postavila kamen temeljac budućim generacijama za nadu u bolja vremena. I dok neki negiraju, ona svjedoči.
ŠEHIDA ABDURAHMANOVIĆ, Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”
“Negiranje je, kako godine protiču, sve je intenzivnij. Mislim da to nije zbog nas, moraju oni to zbog sebe. Počinioima genocida nije jednostavno živjeti sa tim.”
I nakon 30 godina od počinjenog, poricanje genocida je sveprisutno. Najviše u političkom životu kao moćno političko oružje, ali i kroz obrazovni sistem Republike Srpske. Često se istina pokušava iskriviti, a kroz udžbenike plasirati narativi revizionizma. Ipak realnost Srebrenice je suživot.
ADEM MEHMEDOVIĆ, Srebrenica
“Ja kažem život je negdje između svega toga. Prošlost je što se desilo. počinjen je genocid. 30 godina je prošlo i u svemu tome mi smo odlučili da budemo ovdje, da živimo i životni prostor dijelimo sa komšijama Srbima, s njima radimo, djeca nam zajedno odrastaju.”
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je izmjene krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida. Sud BiH prvu presudu je donio tek nedavno, tako je Vojin Pavlović osuđen na dvije i po godine zatvora zbog negiranja genocida.
Predsjednik Udruženja “Istočna alternativa” proglašen je krivim jer je postavio plakat Ratka Mladića čime je bio svjestan da navedenim veliča ratnog zločinca. Donošenjem Zakona o zabrani negiranja genicida smanjeno je negiranje u javnom prostoru.
ALMIR DUDIĆ, predsjednik Skupštine Općine Srebrenica
“Samo sprovođenje zakona će dodatno doprinijeti tome da se stane sa negiranjem genocida. Srebrenica mislim da nema drugu alternativu nego da je to jedna multietnička zajednica, lokalna, ali i država BiH. Nama je gledati u budućnost zajedno.”
VEDAD GURDA, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli
“Nadati se u nekoj budućnosti, da će se promijeniti legislativni okvir i da će visoki predstavnik nametnuti dodatne izmjene krivičnog zakona i stvoriti normativne pretpostavke za učinkovitije procesurinje za negatore genocida.”
Upravo istina ostaje kamen temeljac za mir i pomirenje ako postoji volja da se suočimo s njom, jedna je od poruka. Zato je neophodno više učiti o genocidu kroz obrazovanje zarad budućih generacija.
AHMED HRUSTANOVIĆ, imam Čaršijske džamije u Srebrenici
“Ne može se budućnost praviti ako nije istina zadovoljen. Ako nije pravda zadovoljena, onda pravimo nešto što nema temelj. Bez istine i pravde ne mozemo ništa praviti. Kada tu postavimo dobre temelje onda će se biti lakše.”
Naši sagovornici kažu poricanje nije poraz istine, ali je jasan znak da se borba za istinu nastavlja. Memorijalni centar,historijski arhivi, ali i sudske presude su činjenice, ali i opomena.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
