Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je više od 240.000 stranica dokumenata vezanih uz atentat na Martina Luthera Kinga Jr., uključujući i dosjee FBI-a, koji je nadzirao vođu pokreta za građanska prava u nastojanju da diskredituje dobitnika Nobelove nagrade za mir i njegov pokret za građanska prava.

Dosjei su objavljeni na mrežnoj stranici Nacionalnog arhiva, gdje je navedeno da će ih biti objavljeno još. King je umro od metka atentatora u Memphisu, Tennessee, 4. aprila 1968., dok je sve više širio svoju pažnju sa nenasilne kampanje za jednaka prava Afroamerikanaca na ekonomska pitanja i pozive na mir.

Njegova smrt potresla je Sjedinjene Države u godini koja će također donijeti rasne nemire, demonstracije protiv Vijetnamskog rata i atentat na predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja.

Ranije ove godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je hiljade stranica digitalnih dokumenata povezanih s atentatima na Roberta Kennedyja i predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je ubijen 1963. godine.

Trump je tokom kampanje obećao veću transparentnost u vezi s Kennedyjevom smrću. Po preuzimanju dužnosti također je naredio pomoćnicima da predstave plan za objavljivanje dosjea koji se odnose na atentate na Roberta Kennedyja i Kinga.

FBI je čuvao dosjee o Kingu 1950-ih i 1960-ih, čak je i prisluškivao njegove telefone, zbog onoga što je ured tada lažno tvrdio da su njegove sumnje na veze s komunizmom tokom Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina FBI je to priznao kao primjer “zloupotrebe i prekoračenja” u svojoj historiji.

Porodica vođe pokreta za građanska prava zamolila je one koji se bave dosjeima da “to čine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tugi naše porodice” te osudila “svaki pokušaj zloupotrebe ovih dokumenata”.

“Sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna – društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti”, naveli su u izjavi.

James Earl Ray, segregacionist i skitnica, priznao je ubistvo Kinga, ali je kasnije povukao svoju izjavu. Umro je u zatvoru 1998. godine.

Kingova porodica podsjetila je da je 1999. godine u Tennesseeju podnijela građansku tužbu zbog nezakonite smrti koja je dovela do toga da je porota jednoglasno zaključila da je King “bio žrtva zavjere u koju su bili uključeni Loyd Jowers i neimenovani saučesnici, uključujući vladine agencije kao dio šire sheme”.

Presuda je također potvrdila da je neko drugi, a ne James Earl Ray, bio strijelac te da je Ray namješten da preuzme krivicu. Jowers, nekada policajac iz Memphisa, ispričao je u emisiji Prime Time Live na ABC-u 1993. godine da je učestvovao u zavjeri za ubistvo Kinga. Izvještaj Ministarstva pravosuđa iz 2023. godine njegove je tvrdnje nazvalo sumnjivima, javlja Index.

Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je više od 240.000 stranica dokumenata vezanih uz atentat na Martina Luthera Kinga Jr., uključujući i dosjee FBI-a, koji je nadzirao vođu pokreta za građanska prava u nastojanju da diskredituje dobitnika Nobelove nagrade za mir i njegov pokret za građanska prava.

Dosjei su objavljeni na mrežnoj stranici Nacionalnog arhiva, gdje je navedeno da će ih biti objavljeno još. King je umro od metka atentatora u Memphisu, Tennessee, 4. aprila 1968., dok je sve više širio svoju pažnju sa nenasilne kampanje za jednaka prava Afroamerikanaca na ekonomska pitanja i pozive na mir.

Njegova smrt potresla je Sjedinjene Države u godini koja će također donijeti rasne nemire, demonstracije protiv Vijetnamskog rata i atentat na predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja.

Ranije ove godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je hiljade stranica digitalnih dokumenata povezanih s atentatima na Roberta Kennedyja i predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je ubijen 1963. godine.

Trump je tokom kampanje obećao veću transparentnost u vezi s Kennedyjevom smrću. Po preuzimanju dužnosti također je naredio pomoćnicima da predstave plan za objavljivanje dosjea koji se odnose na atentate na Roberta Kennedyja i Kinga.

FBI je čuvao dosjee o Kingu 1950-ih i 1960-ih, čak je i prisluškivao njegove telefone, zbog onoga što je ured tada lažno tvrdio da su njegove sumnje na veze s komunizmom tokom Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina FBI je to priznao kao primjer “zloupotrebe i prekoračenja” u svojoj historiji.

Porodica vođe pokreta za građanska prava zamolila je one koji se bave dosjeima da “to čine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tugi naše porodice” te osudila “svaki pokušaj zloupotrebe ovih dokumenata”.

“Sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna – društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti”, naveli su u izjavi.

James Earl Ray, segregacionist i skitnica, priznao je ubistvo Kinga, ali je kasnije povukao svoju izjavu. Umro je u zatvoru 1998. godine.

Kingova porodica podsjetila je da je 1999. godine u Tennesseeju podnijela građansku tužbu zbog nezakonite smrti koja je dovela do toga da je porota jednoglasno zaključila da je King “bio žrtva zavjere u koju su bili uključeni Loyd Jowers i neimenovani saučesnici, uključujući vladine agencije kao dio šire sheme”.

Presuda je također potvrdila da je neko drugi, a ne James Earl Ray, bio strijelac te da je Ray namješten da preuzme krivicu. Jowers, nekada policajac iz Memphisa, ispričao je u emisiji Prime Time Live na ABC-u 1993. godine da je učestvovao u zavjeri za ubistvo Kinga. Izvještaj Ministarstva pravosuđa iz 2023. godine njegove je tvrdnje nazvalo sumnjivima, javlja Index.