U sklopu vjersko-kulturne manifestacije “Lastavica 2025”, koja se tradicionalno održava u Zenici, u velikoj sali Islamskog centra “Sultan Ahmed” upriličena je promocija knjige “Mevlana u Bosni”, autora prof. dr. Sedada Dizdarevića.

Promocija je održana nakon akšam-namaza i privukla je ljubitelje duhovne literature i sufijske misli.

Knjiga “Mevlana u Bosni” istražuje prisustvo i uticaj misli Mevlane Dželaludina Rumija u Bosni i Hercegovini, posebno kroz sufijsku tradiciju, islamski misticizam i kulturno naslijeđe.

Autor nudi i vlastiti pogled na historijske, kulturne i političke procese na Balkanu te naglašava idejne sličnosti između Mevlaninog učenja i bosanskohercegovačke pjesničke i duhovne tradicije.

O značaju Mevlaninog naslijeđa govorio je i muftija zenički, hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, koji je istakao da poruke koje je Mevlana ostavio nisu ograničene na određeno vrijeme ili prostor, već da i danas mogu biti važan duhovni oslonac.

“Mevlana nije samo pjesnik. Njegova poezija i njegovo učenje liječe. On ne odgovara na nasilje nasiljem, već ljubavlju. I upravo zbog toga je njegovo učenje univerzalno i važno, tada i sada. Mi često nismo svjesni koliko je Mevlana prisutan u našem jeziku, kulturi, načinu razmišljanja i razumijevanja vjere. Njegove poruke odzvanjaju u našoj poeziji, u svakodnevnim izrazima koje koristimo, čak i kad toga nismo svjesni”, rekao je muftija Dizdarević.

Dodao je da se Mevlanina duhovna snaga posebno ogleda u njegovoj sposobnosti da pruži nadu u najtežim vremenima.

“Mevlana je pisao u vremenu velikih patnji, ratova i razaranja. Njegovo doba bilo je prožeto strahom i traumom, slično današnjem vremenu. Ali, upravo tada on nudi odgovore koji nisu grubi, već blagi, nudi smisao i utjehu. I zbog toga je njegova riječ preživjela stoljeća. Njegova poezija je krajem prošlog vijeka bila najčitanija u engleskom govornom području, što znači da ona nadilazi jezike i kulture. Mevlana ne pripada samo muslimanima, on pripada čovječanstvu”, kazao je Dizdarević.

Autor knjige, prof. dr. Sedad Dizdarević, govorio je o motivima i procesu nastanka knjige, naglasivši da je Mevlanina ideja ljubavi zasnovana na gubljenju granica i identiteta koji nas često dijele.

“Naš savremeni pojam ljubavi često je oportun i ideološki obojen. Mevlana govori o ljubavi kao o nečemu što nema oblik, ime ni pripadnost. Tek kada zaboravimo na pripadnosti vjerske, nacionalne, ideološke, možemo krenuti putem duhovne spoznaje. Mevlana kaže: ‘Moj put je put ljubavi. Ko krene za mnom, korača tim putem.’ Danas nam, više nego ikada, treba takvo tumačenje ljubavi i duhovnosti”, rekao je Dizdarević.

Posebno je istakao značaj “Mesnevije”, Mevlaninog najpoznatijeg djela, kao temeljnog štiva u bosanskim tekijama kroz historiju.

“U svim tarikatskim centrima u Bosni, ‘Mesnevija’ je bila i ostala glavna literatura. Ona je oblikovala, u velikoj mjeri, bosanski duh islama i ostavila neizbrisiv trag u našem vjerskom i kulturnom pamćenju”, zaključio je autor.

Na promociji su govorili i dr. Mubina Moker i dr. Amar Imamović, koji su iz svojih stručnih i ličnih perspektiva dali osvrt na knjigu, naglašavajući aktuelnost Mevlaninog naslijeđa u savremenom svijetu prepunom polarizacija, nasilja i netrpeljivosti.

Ova promocija jedan je od sadržaja manifestacije “Lastavica 2025”, koja za cilj ima afirmaciju vjerske, kulturne i duhovne baštine Bosne i Hercegovine.

U sklopu vjersko-kulturne manifestacije “Lastavica 2025”, koja se tradicionalno održava u Zenici, u velikoj sali Islamskog centra “Sultan Ahmed” upriličena je promocija knjige “Mevlana u Bosni”, autora prof. dr. Sedada Dizdarevića.

Promocija je održana nakon akšam-namaza i privukla je ljubitelje duhovne literature i sufijske misli.

Knjiga “Mevlana u Bosni” istražuje prisustvo i uticaj misli Mevlane Dželaludina Rumija u Bosni i Hercegovini, posebno kroz sufijsku tradiciju, islamski misticizam i kulturno naslijeđe.

Autor nudi i vlastiti pogled na historijske, kulturne i političke procese na Balkanu te naglašava idejne sličnosti između Mevlaninog učenja i bosanskohercegovačke pjesničke i duhovne tradicije.

O značaju Mevlaninog naslijeđa govorio je i muftija zenički, hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, koji je istakao da poruke koje je Mevlana ostavio nisu ograničene na određeno vrijeme ili prostor, već da i danas mogu biti važan duhovni oslonac.

“Mevlana nije samo pjesnik. Njegova poezija i njegovo učenje liječe. On ne odgovara na nasilje nasiljem, već ljubavlju. I upravo zbog toga je njegovo učenje univerzalno i važno, tada i sada. Mi često nismo svjesni koliko je Mevlana prisutan u našem jeziku, kulturi, načinu razmišljanja i razumijevanja vjere. Njegove poruke odzvanjaju u našoj poeziji, u svakodnevnim izrazima koje koristimo, čak i kad toga nismo svjesni”, rekao je muftija Dizdarević.

Dodao je da se Mevlanina duhovna snaga posebno ogleda u njegovoj sposobnosti da pruži nadu u najtežim vremenima.

“Mevlana je pisao u vremenu velikih patnji, ratova i razaranja. Njegovo doba bilo je prožeto strahom i traumom, slično današnjem vremenu. Ali, upravo tada on nudi odgovore koji nisu grubi, već blagi, nudi smisao i utjehu. I zbog toga je njegova riječ preživjela stoljeća. Njegova poezija je krajem prošlog vijeka bila najčitanija u engleskom govornom području, što znači da ona nadilazi jezike i kulture. Mevlana ne pripada samo muslimanima, on pripada čovječanstvu”, kazao je Dizdarević.

Autor knjige, prof. dr. Sedad Dizdarević, govorio je o motivima i procesu nastanka knjige, naglasivši da je Mevlanina ideja ljubavi zasnovana na gubljenju granica i identiteta koji nas često dijele.

“Naš savremeni pojam ljubavi često je oportun i ideološki obojen. Mevlana govori o ljubavi kao o nečemu što nema oblik, ime ni pripadnost. Tek kada zaboravimo na pripadnosti vjerske, nacionalne, ideološke, možemo krenuti putem duhovne spoznaje. Mevlana kaže: ‘Moj put je put ljubavi. Ko krene za mnom, korača tim putem.’ Danas nam, više nego ikada, treba takvo tumačenje ljubavi i duhovnosti”, rekao je Dizdarević.

Posebno je istakao značaj “Mesnevije”, Mevlaninog najpoznatijeg djela, kao temeljnog štiva u bosanskim tekijama kroz historiju.

“U svim tarikatskim centrima u Bosni, ‘Mesnevija’ je bila i ostala glavna literatura. Ona je oblikovala, u velikoj mjeri, bosanski duh islama i ostavila neizbrisiv trag u našem vjerskom i kulturnom pamćenju”, zaključio je autor.

Na promociji su govorili i dr. Mubina Moker i dr. Amar Imamović, koji su iz svojih stručnih i ličnih perspektiva dali osvrt na knjigu, naglašavajući aktuelnost Mevlaninog naslijeđa u savremenom svijetu prepunom polarizacija, nasilja i netrpeljivosti.

Ova promocija jedan je od sadržaja manifestacije “Lastavica 2025”, koja za cilj ima afirmaciju vjerske, kulturne i duhovne baštine Bosne i Hercegovine.