Prije mnogo godina, Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare bile su obećane zemlje u koje su otišli mnogi radnici iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine, manje građana iz BiH pronašlo je posao u ovim zemljama Evropske unije.

To pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji su i dalje najzaposleniji vozači, zavarivači, zidari, fasaderi i bravari.

“U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode.

S druge strane, u Njemačku idu samo medicinske sestre ili tehničari.

“U prvih pet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Njemačkoj je zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine taj broj bio 99”, ističu.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavili da će se trend odlaska radnika smanjiti, ali, kako kaže, ne zato što su se uslovi ovdje značajno poboljšali, već zato što su tržišta odakle odlaze pogođena krizama.

“Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na slovenačkom tržištu, već su to uglavnom određene građevinske firme koje pružaju usluge u Austriji i Njemačkoj. U bazičnoj industriji došlo je do značajnog smanjenja proizvodnje, a sve je to uticalo na manju potražnju za radnom snagom”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

S druge strane, prema njegovim riječima, potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti na tom tržištu se ne smanjuje.

Kada je u pitanju odlazak medicinskog osoblja, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u intervjuu za “Nezavisne novine” istakao je da je broj medicinskih radnika koji bi mogli otići u Njemačku iscrpljen.

“Nema nikoga u kancelariji. Nema nikoga da ode. Oni koji su bili spremni da odu već su otišli. Ostali su ovdje zaposleni. Također, ljudi mijenjaju industrije. Sada, radeći u boljem supermarketu, ljudi zarađuju tu platu ili čak i više radeći kao konobari”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje osoblja u ovom području.

Kako dodaje, razlog manjeg broja odlazaka sigurno nije bolja situacija u spomenutoj grani, već isključivo iscrpljena radna snaga.

Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke za Sloveniju i dalje visoke, dok, prema njegovim riječima, nemamo takvu povezanost nadležnih institucija sa Njemačkom.

“I taj minimalni pad se može objasniti prije svega lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i porastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje raspoloživo stanovništvo koje ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

Inače, u posljednjih 10 godina, 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine pronašlo je posao u Sloveniji i Njemačkoj, a samo u 2024. godini više od 13.000 građana BiH dobilo je radne dozvole u ove dvije zemlje.

Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

Prije mnogo godina, Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare bile su obećane zemlje u koje su otišli mnogi radnici iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine, manje građana iz BiH pronašlo je posao u ovim zemljama Evropske unije.

To pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji su i dalje najzaposleniji vozači, zavarivači, zidari, fasaderi i bravari.

“U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode.

S druge strane, u Njemačku idu samo medicinske sestre ili tehničari.

“U prvih pet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Njemačkoj je zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine taj broj bio 99”, ističu.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavili da će se trend odlaska radnika smanjiti, ali, kako kaže, ne zato što su se uslovi ovdje značajno poboljšali, već zato što su tržišta odakle odlaze pogođena krizama.

“Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na slovenačkom tržištu, već su to uglavnom određene građevinske firme koje pružaju usluge u Austriji i Njemačkoj. U bazičnoj industriji došlo je do značajnog smanjenja proizvodnje, a sve je to uticalo na manju potražnju za radnom snagom”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

S druge strane, prema njegovim riječima, potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti na tom tržištu se ne smanjuje.

Kada je u pitanju odlazak medicinskog osoblja, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u intervjuu za “Nezavisne novine” istakao je da je broj medicinskih radnika koji bi mogli otići u Njemačku iscrpljen.

“Nema nikoga u kancelariji. Nema nikoga da ode. Oni koji su bili spremni da odu već su otišli. Ostali su ovdje zaposleni. Također, ljudi mijenjaju industrije. Sada, radeći u boljem supermarketu, ljudi zarađuju tu platu ili čak i više radeći kao konobari”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje osoblja u ovom području.

Kako dodaje, razlog manjeg broja odlazaka sigurno nije bolja situacija u spomenutoj grani, već isključivo iscrpljena radna snaga.

Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke za Sloveniju i dalje visoke, dok, prema njegovim riječima, nemamo takvu povezanost nadležnih institucija sa Njemačkom.

“I taj minimalni pad se može objasniti prije svega lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i porastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje raspoloživo stanovništvo koje ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

Inače, u posljednjih 10 godina, 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine pronašlo je posao u Sloveniji i Njemačkoj, a samo u 2024. godini više od 13.000 građana BiH dobilo je radne dozvole u ove dvije zemlje.

Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.