Naučnici sa britanskog Univerziteta u Birminghamu proveli su istraživanje koje je otkrilo da i biljke imaju mozak, odnosno da se u embriju ili zametku svake biljke nalaze ćelije koje djeluju kao mozak i analiziraju uvjete u okolini i tako diktiraju kada će sjemenka proklijati, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju“, navodi se u uvodnom dijelu elaborata kojeg su naučnici objavili u časopisu PNAS.
Istraživanje je pokazalo kako tu odluku o klijanju donose male ćelije u ebriju biljke koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja.
Takozvani “centar odlučivanja“ kod biljke arabidopsis (uročnjak) sastoji se od dvije vrste ćelija, prva koja zagovara stanje mirovanja sjemenke, a druga koja pokreće klijanje.
“Te dvije grupe ćelija komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju da li da miruje ili se pokrene“, navodi se u rezultatima istraživanja.
Naučnici sa britanskog Univerziteta u Birminghamu proveli su istraživanje koje je otkrilo da i biljke imaju mozak, odnosno da se u embriju ili zametku svake biljke nalaze ćelije koje djeluju kao mozak i analiziraju uvjete u okolini i tako diktiraju kada će sjemenka proklijati, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju“, navodi se u uvodnom dijelu elaborata kojeg su naučnici objavili u časopisu PNAS.
Istraživanje je pokazalo kako tu odluku o klijanju donose male ćelije u ebriju biljke koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja.
Takozvani “centar odlučivanja“ kod biljke arabidopsis (uročnjak) sastoji se od dvije vrste ćelija, prva koja zagovara stanje mirovanja sjemenke, a druga koja pokreće klijanje.
“Te dvije grupe ćelija komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju da li da miruje ili se pokrene“, navodi se u rezultatima istraživanja.
