Naučnici sa britanskog Univerziteta u Birminghamu proveli su istraživanje koje je otkrilo da i biljke imaju mozak, odnosno da se u embriju ili zametku svake biljke nalaze ćelije koje djeluju kao mozak i analiziraju uvjete u okolini i tako diktiraju kada će sjemenka proklijati, prenosi Anadolu Agency (AA).
- Reklama -
“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju“, navodi se u uvodnom dijelu elaborata kojeg su naučnici objavili u časopisu PNAS.
Istraživanje je pokazalo kako tu odluku o klijanju donose male ćelije u ebriju biljke koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja.
- Reklama -
Takozvani “centar odlučivanja“ kod biljke arabidopsis (uročnjak) sastoji se od dvije vrste ćelija, prva koja zagovara stanje mirovanja sjemenke, a druga koja pokreće klijanje.
“Te dvije grupe ćelija komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju da li da miruje ili se pokrene“, navodi se u rezultatima istraživanja.
Naučnici sa britanskog Univerziteta u Birminghamu proveli su istraživanje koje je otkrilo da i biljke imaju mozak, odnosno da se u embriju ili zametku svake biljke nalaze ćelije koje djeluju kao mozak i analiziraju uvjete u okolini i tako diktiraju kada će sjemenka proklijati, prenosi Anadolu Agency (AA).
- Reklama -
“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju“, navodi se u uvodnom dijelu elaborata kojeg su naučnici objavili u časopisu PNAS.
Istraživanje je pokazalo kako tu odluku o klijanju donose male ćelije u ebriju biljke koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja.
- Reklama -
Takozvani “centar odlučivanja“ kod biljke arabidopsis (uročnjak) sastoji se od dvije vrste ćelija, prva koja zagovara stanje mirovanja sjemenke, a druga koja pokreće klijanje.
“Te dvije grupe ćelija komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju da li da miruje ili se pokrene“, navodi se u rezultatima istraživanja.
