Gost Dnevnika D Federalne TV bio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Govorio je o nedavnim protestima prijevoznika i dogovoru koji je postignut, o problemima u namjenskoj industriji i nabavci baruta, planovima za Južnu interkonekciju, odnosima s HDZ-om i stavovima prema Savi Miniću i Miloradu Dodiku. Na kraju se osvrnuo i na inicijativu Federalne televizije za povećanje RTV takse.

Na početku mjeseca počeli su protesti i blokade prijevoznika. Na kraju je dogovor postignut, i to na osnovu obećanja. Šta je od tada urađeno i šta je u nadležnosti Vlade Federacije BiH?

“Prije svega, ne bih želio da preuzimam neke spektakularne zasluge za prestanak blokade. Već su vođeni razgovori i ranije, a posljednji je bio u Vladi Federacije BiH. Mi smo već ranije imali sastanak i na osnovu njega izvršili sve što smo tada obećali. Nažalost, vrlo malo je stvari u nadležnosti Federacije, ali razumijem prijevoznike i smatram da je naša uloga da probamo pomoći bez obzira na to čija je formalna nadležnost. Preuzeli smo obavezu da podržimo njihove inicijative kada je riječ o akcizama i trošarinama, o korištenju jednog TAG-a na autocestama oba entiteta, te da podržimo inicijativu za 24-satna dežurstva inspekcija na graničnim prijelazima, jer vozači gube i do 14,5 sati čekajući.”

Vlada Federacije je poslala inicijativu prema Vijeću ministara. Šta dalje?

“Da, ali ne vidim razlog da Vijeće ministara izbjegava razgovor s ljudima i da ne uđe u proces rješavanja. Rokovi nisu spominjani, ali prijevoznici su rekli da će početkom mjeseca u Srbiji imati regionalni sastanak i pokušati riješiti dio problema. Oni su svjesni da, bez obzira na razumijevanje entitetskih vlada, ključne odluke moraju donijeti Vijeće ministara i državni nivo.”

Drugi gorući problem bio je u Igmanu Konjic, koji je ostao bez repromaterijala jer je Srbija zabranila izvoz baruta. Kako ste to riješili?

“Najveći problem bio je uspostaviti komunikaciju jer je predsjednik Vučić tada bio u Kini. Nakon njegovog povratka čuli smo se, shvatio je situaciju i kako se to reflektuje na zaposlene. Srbija nije zabranila izvoz samo BiH nego svima. Vučić je razumio problem i obećao da će biti riješen u roku od 48 sati. Na ceremoniji otvaranja ZEPS-a javio se da je odluka upravo donesena, što se uklopilo u taj rok.”

Jesu li od vas tražili neku protuuslugu?

“Ne, nije bilo nikakvih zahtjeva. Razgovor je trajao par minuta i složili smo se da namjenska industrija u regiji ne treba praviti probleme jedni drugima. Radnici bilo gdje u regiji ne smiju biti taoci takvih odluka.”

Namjenska industrija je u posljednjim godinama doživjela veliki razvoj i postala prepoznatljiva u svijetu. Međutim, sada postoje problemi u Igmanu Konjic, Pretisu, Ginexu. Šta se dešava, u čemu je problem?

“Slažem se da je namjensku industriju teže uništiti nego održati, ali treba se vratiti i pogledati u kakvom su stanju te firme bile. Prolazile su kroz teške periode da bi se vratile na stare staze slave. Namjenska industrija jeste i treba da bude generator razvoja, ne samo Federacije nego i cijele BiH. U prvom mandatu uspjeli smo stabilizirati Unis Ginex i Igman, koji je tada sa 300 radnika došao na 1.300. Igman je pomagao i BNT-u, a Pretis je pokazivao potencijal, ali nikad nije napravljen značajniji iskorak. Upravo zbog brojnih problema, dugova i obaveza koji se stalno pojavljuju, donijeli smo odluku da angažujemo vanjsku revizorsku kuću koja će uraditi reviziju poslovanja u posljednjih deset godina, da se jasno vidi šta se dešavalo i kako su korišteni resursi.”

U posljednje vrijeme spominju se i investitori. Ima li interesovanja?

“Pojavljuju se investitori koji su i vlasnici dijela dionica u ovih 49% mimo Vlade Federacije. Kod mene su bili predstavnici američke kompanije „Regulus“, koji su zainteresirani za ulaganje. Oni imaju dionice u Pretisu i Binasu. Međutim, naša regulativa ne dozvoljava da budu većinski vlasnici, a oni upravo to traže. Mi smo jasno rekli da je Vlada Federacije zainteresovana da nastavi ulagati i da razvijamo našu namjensku industriju. Čekamo njihov odgovor i vidjet ćemo u kom pravcu će se razgovori nastaviti. Siguran sam da će namjenska industrija biti sve jača. Binas i BNT već bilježe ogroman rast proizvodnje i prodaje. Također, spašena je firma „Zrak“ koja sada sarađuje s BNT-om.”

Spomenuli ste i pitanje baruta. Kako dalje?

“Ne smijemo zavisiti od jednog dobavljača. Osim Srbije, imamo ponude iz Turske i Češke i planiramo ugovore s njima. Već radimo na projektu da otvorimo vlastitu barutanu, lokaciju smo našli. Također, imamo namjeru otvoriti i novu pogonsko-energetsku industriju u Cazinu.”

Na posljednjoj energetskoj konferenciji u Tuzli predstavljeni su planovi ne samo južne, nego i sjeverne i zapadne interkonekcije. Fokus je ipak na južnoj. Hoće li se ponovno pokrenuti ta priča?

“Unutar Vlade, Ministarstva i BHG-a ta priča nikada nije ni prestala. Ljudi su, naravno, istraživali načine kako da blokiraju proces. O tome smo razgovarali i s HDZ-om. Na posjeti Washingtonu, koju je organizirala američka administracija, shvatili smo koliko je projekat važan za SAD. Svi projekti u regiji su stopirani osim tog, i tada smo dobili uvjeravanja da stoje iza realizacije. Ali realizacija na način da nekoga preglasavamo nije realna, jer kompletna trasa ide kroz lokalne sredine i kantone gdje HDZ ima apsolutnu vlast.”

Šta je za vas gospodin Savo Minić?

“Gospodin, ništa više, ni manje. Mislim da bi saradnja na nivou dvije entitetske vlade bila najgora za građane, jer je odnos praktično zamrznut. SDP ima zastupnike u NSRS koji su glasali protiv formiranja ovakve, neustavne vlade. Ne možemo davati legitimitet skupini ljudi na čijem čelu je Minić.”

A Milorad Dodik? Danas je sankcije nametnula i Slovenija. Može li on odlučivati o budućnosti BiH?

“Ne vjerujem da može biti partner u tim razgovorima. Koliki će njegov utjecaj biti unutar SNSD-a, to je drugo pitanje, ali smatram da nijedan političar ne treba biti iznad države i naroda. To ne vodi nikuda.”

Na kraju, krajem godine ističe ugovor s Elektroprivredom BiH o naplati RTV pristojbe. FTV je uputila inicijativu za povećanje takse, sada je sedam maraka. Hoćete li podržati ideju i novo potpisivanje ugovora, i s EP HZHB?

“Ja sam čovjek koji redovno plaća taksu. Cijena se godinama nije mijenjala i mislim da ima prostora za povećanje. Uz određene analize, s moje strane bi došla podrška. Vlada će učiniti sve da ugovor s Elektroprivredom BiH ostane, a kao vlasnik i Elektroprivrede Mostar i EP BiH potrudit će se da i EP Mostar u budućnosti isporučuje račune s RTV taksom.”

Ima li Vlada Federacije za to volje?

“Neće biti problem s naše strane. Kako će se dalje razvijati, vidjet ćemo, ali Vlada Federacije sigurno neće biti problem”, zaključio je Nikšić.

Gost Dnevnika D Federalne TV bio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Govorio je o nedavnim protestima prijevoznika i dogovoru koji je postignut, o problemima u namjenskoj industriji i nabavci baruta, planovima za Južnu interkonekciju, odnosima s HDZ-om i stavovima prema Savi Miniću i Miloradu Dodiku. Na kraju se osvrnuo i na inicijativu Federalne televizije za povećanje RTV takse.

Na početku mjeseca počeli su protesti i blokade prijevoznika. Na kraju je dogovor postignut, i to na osnovu obećanja. Šta je od tada urađeno i šta je u nadležnosti Vlade Federacije BiH?

“Prije svega, ne bih želio da preuzimam neke spektakularne zasluge za prestanak blokade. Već su vođeni razgovori i ranije, a posljednji je bio u Vladi Federacije BiH. Mi smo već ranije imali sastanak i na osnovu njega izvršili sve što smo tada obećali. Nažalost, vrlo malo je stvari u nadležnosti Federacije, ali razumijem prijevoznike i smatram da je naša uloga da probamo pomoći bez obzira na to čija je formalna nadležnost. Preuzeli smo obavezu da podržimo njihove inicijative kada je riječ o akcizama i trošarinama, o korištenju jednog TAG-a na autocestama oba entiteta, te da podržimo inicijativu za 24-satna dežurstva inspekcija na graničnim prijelazima, jer vozači gube i do 14,5 sati čekajući.”

Vlada Federacije je poslala inicijativu prema Vijeću ministara. Šta dalje?

“Da, ali ne vidim razlog da Vijeće ministara izbjegava razgovor s ljudima i da ne uđe u proces rješavanja. Rokovi nisu spominjani, ali prijevoznici su rekli da će početkom mjeseca u Srbiji imati regionalni sastanak i pokušati riješiti dio problema. Oni su svjesni da, bez obzira na razumijevanje entitetskih vlada, ključne odluke moraju donijeti Vijeće ministara i državni nivo.”

Drugi gorući problem bio je u Igmanu Konjic, koji je ostao bez repromaterijala jer je Srbija zabranila izvoz baruta. Kako ste to riješili?

“Najveći problem bio je uspostaviti komunikaciju jer je predsjednik Vučić tada bio u Kini. Nakon njegovog povratka čuli smo se, shvatio je situaciju i kako se to reflektuje na zaposlene. Srbija nije zabranila izvoz samo BiH nego svima. Vučić je razumio problem i obećao da će biti riješen u roku od 48 sati. Na ceremoniji otvaranja ZEPS-a javio se da je odluka upravo donesena, što se uklopilo u taj rok.”

Jesu li od vas tražili neku protuuslugu?

“Ne, nije bilo nikakvih zahtjeva. Razgovor je trajao par minuta i složili smo se da namjenska industrija u regiji ne treba praviti probleme jedni drugima. Radnici bilo gdje u regiji ne smiju biti taoci takvih odluka.”

Namjenska industrija je u posljednjim godinama doživjela veliki razvoj i postala prepoznatljiva u svijetu. Međutim, sada postoje problemi u Igmanu Konjic, Pretisu, Ginexu. Šta se dešava, u čemu je problem?

“Slažem se da je namjensku industriju teže uništiti nego održati, ali treba se vratiti i pogledati u kakvom su stanju te firme bile. Prolazile su kroz teške periode da bi se vratile na stare staze slave. Namjenska industrija jeste i treba da bude generator razvoja, ne samo Federacije nego i cijele BiH. U prvom mandatu uspjeli smo stabilizirati Unis Ginex i Igman, koji je tada sa 300 radnika došao na 1.300. Igman je pomagao i BNT-u, a Pretis je pokazivao potencijal, ali nikad nije napravljen značajniji iskorak. Upravo zbog brojnih problema, dugova i obaveza koji se stalno pojavljuju, donijeli smo odluku da angažujemo vanjsku revizorsku kuću koja će uraditi reviziju poslovanja u posljednjih deset godina, da se jasno vidi šta se dešavalo i kako su korišteni resursi.”

U posljednje vrijeme spominju se i investitori. Ima li interesovanja?

“Pojavljuju se investitori koji su i vlasnici dijela dionica u ovih 49% mimo Vlade Federacije. Kod mene su bili predstavnici američke kompanije „Regulus“, koji su zainteresirani za ulaganje. Oni imaju dionice u Pretisu i Binasu. Međutim, naša regulativa ne dozvoljava da budu većinski vlasnici, a oni upravo to traže. Mi smo jasno rekli da je Vlada Federacije zainteresovana da nastavi ulagati i da razvijamo našu namjensku industriju. Čekamo njihov odgovor i vidjet ćemo u kom pravcu će se razgovori nastaviti. Siguran sam da će namjenska industrija biti sve jača. Binas i BNT već bilježe ogroman rast proizvodnje i prodaje. Također, spašena je firma „Zrak“ koja sada sarađuje s BNT-om.”

Spomenuli ste i pitanje baruta. Kako dalje?

“Ne smijemo zavisiti od jednog dobavljača. Osim Srbije, imamo ponude iz Turske i Češke i planiramo ugovore s njima. Već radimo na projektu da otvorimo vlastitu barutanu, lokaciju smo našli. Također, imamo namjeru otvoriti i novu pogonsko-energetsku industriju u Cazinu.”

Na posljednjoj energetskoj konferenciji u Tuzli predstavljeni su planovi ne samo južne, nego i sjeverne i zapadne interkonekcije. Fokus je ipak na južnoj. Hoće li se ponovno pokrenuti ta priča?

“Unutar Vlade, Ministarstva i BHG-a ta priča nikada nije ni prestala. Ljudi su, naravno, istraživali načine kako da blokiraju proces. O tome smo razgovarali i s HDZ-om. Na posjeti Washingtonu, koju je organizirala američka administracija, shvatili smo koliko je projekat važan za SAD. Svi projekti u regiji su stopirani osim tog, i tada smo dobili uvjeravanja da stoje iza realizacije. Ali realizacija na način da nekoga preglasavamo nije realna, jer kompletna trasa ide kroz lokalne sredine i kantone gdje HDZ ima apsolutnu vlast.”

Šta je za vas gospodin Savo Minić?

“Gospodin, ništa više, ni manje. Mislim da bi saradnja na nivou dvije entitetske vlade bila najgora za građane, jer je odnos praktično zamrznut. SDP ima zastupnike u NSRS koji su glasali protiv formiranja ovakve, neustavne vlade. Ne možemo davati legitimitet skupini ljudi na čijem čelu je Minić.”

A Milorad Dodik? Danas je sankcije nametnula i Slovenija. Može li on odlučivati o budućnosti BiH?

“Ne vjerujem da može biti partner u tim razgovorima. Koliki će njegov utjecaj biti unutar SNSD-a, to je drugo pitanje, ali smatram da nijedan političar ne treba biti iznad države i naroda. To ne vodi nikuda.”

Na kraju, krajem godine ističe ugovor s Elektroprivredom BiH o naplati RTV pristojbe. FTV je uputila inicijativu za povećanje takse, sada je sedam maraka. Hoćete li podržati ideju i novo potpisivanje ugovora, i s EP HZHB?

“Ja sam čovjek koji redovno plaća taksu. Cijena se godinama nije mijenjala i mislim da ima prostora za povećanje. Uz određene analize, s moje strane bi došla podrška. Vlada će učiniti sve da ugovor s Elektroprivredom BiH ostane, a kao vlasnik i Elektroprivrede Mostar i EP BiH potrudit će se da i EP Mostar u budućnosti isporučuje račune s RTV taksom.”

Ima li Vlada Federacije za to volje?

“Neće biti problem s naše strane. Kako će se dalje razvijati, vidjet ćemo, ali Vlada Federacije sigurno neće biti problem”, zaključio je Nikšić.