Građani Maglaja ne smatraju da žive u zdravom okruženju, pokazalo je istraživanje koje je provelo lokalno udruženje Grana. Najveći broj ispitanika kao ključni problem istakao je loš kvalitet zraka, posebno izražen u zimskim mjesecima, kada zbog nepostojanja centralnog grijanja mnogi koriste ugalj i drva za zagrijavanje domaćinstava.

Istraživanje je provedeno u septembru na uzorku od 500 građana, a odgovore je onlajn prikupio profesor geografije koji se i ranije bavio ekološkim temama u Maglaju. Rezultati su, prema riječima organizatora, potvrdili ono na što građani već godinama upozoravaju – da je aerozagađenje najveći ekološki problem u ovom gradu.

“Građani se najviše žale na kvalitet zraka. To je nešto što je najveći problem u Maglaju. Postoje i drugi oblici zagađenja, ali je trenutno najveći problem aerozagađenje”, kazao je Haris Bajrić, predsjednik UG “Grana” Maglaj.

Kao najveći zagađivač, prema rezultatima istraživanja, navedena je tvornica papira i celuloze Natron Hayat. Predstavnici kompanije nisu željeli stati pred kameru, ali su na predstavljanju rezultata podsjetili da je u modernizaciju proizvodnje u protekle dvije decenije uloženo oko 170 miliona eura, uključujući ugradnju elektrofiltera i sistem tretmana otpadnih voda. Najavljena su i nova ulaganja od 55 miliona eura radi smanjenja potrošnje uglja u proizvodnji.

“U pojedinim trenucima, kada elektrofilteri ne rade, dolazi do enormnog ispuštanja štetnih materija i mi osjetimo zagađenje. Ono što građani zahtijevaju jeste odgovoran odnos Natron Hayata prema građanima. Dogovorili smo da, ukoliko dođe do izbačaja u proizvodnji, kompanija o tome obavijesti građane”, rekao je Haris Bajrić, predsjednik UG “Grana” Maglaj.

Na kvalitet zraka, osim industrijskih postrojenja, značajno utiču i individualna ložišta. Sistem centralnog grijanja u Maglaju ne funkcioniše već tri decenije, pa domaćinstva koriste razne energente, najčešće ugalj.

“Zagađivači smo i mi koji ložimo, ali i fabrike koje rade kod nas, ne samo one velike”, rekao je Ramiz Mačković, stanovnik Maglaja.

“Puno se loži, puno je uglja u Maglaju. Kad je pritisak, ne možeš živjeti. Narod svašta loži. Nije to kvalitetno. Ali, da nema opet Natronke, ne bi narod imao gdje raditi”, kazao je Suvad Ibraković, stanovnik Maglaja.

“Zagađuje najviše Natron Hayat. Sve neke kuglice dolaze po klupama, ne možeš načistiti prozore. Stan ne smiješ otvoriti, zagađenje je strašno”, rekla je Mevla Musaefendić, stanovnica Maglaja.

Stanovnici dodaju da gradsko zelenilo i okolne šume barem djelimično ublažavaju efekte zagađenja, ali očekuju sistemska rješenja.

Građani Maglaja ne smatraju da žive u zdravom okruženju, pokazalo je istraživanje koje je provelo lokalno udruženje Grana. Najveći broj ispitanika kao ključni problem istakao je loš kvalitet zraka, posebno izražen u zimskim mjesecima, kada zbog nepostojanja centralnog grijanja mnogi koriste ugalj i drva za zagrijavanje domaćinstava.

Istraživanje je provedeno u septembru na uzorku od 500 građana, a odgovore je onlajn prikupio profesor geografije koji se i ranije bavio ekološkim temama u Maglaju. Rezultati su, prema riječima organizatora, potvrdili ono na što građani već godinama upozoravaju – da je aerozagađenje najveći ekološki problem u ovom gradu.

“Građani se najviše žale na kvalitet zraka. To je nešto što je najveći problem u Maglaju. Postoje i drugi oblici zagađenja, ali je trenutno najveći problem aerozagađenje”, kazao je Haris Bajrić, predsjednik UG “Grana” Maglaj.

Kao najveći zagađivač, prema rezultatima istraživanja, navedena je tvornica papira i celuloze Natron Hayat. Predstavnici kompanije nisu željeli stati pred kameru, ali su na predstavljanju rezultata podsjetili da je u modernizaciju proizvodnje u protekle dvije decenije uloženo oko 170 miliona eura, uključujući ugradnju elektrofiltera i sistem tretmana otpadnih voda. Najavljena su i nova ulaganja od 55 miliona eura radi smanjenja potrošnje uglja u proizvodnji.

“U pojedinim trenucima, kada elektrofilteri ne rade, dolazi do enormnog ispuštanja štetnih materija i mi osjetimo zagađenje. Ono što građani zahtijevaju jeste odgovoran odnos Natron Hayata prema građanima. Dogovorili smo da, ukoliko dođe do izbačaja u proizvodnji, kompanija o tome obavijesti građane”, rekao je Haris Bajrić, predsjednik UG “Grana” Maglaj.

Na kvalitet zraka, osim industrijskih postrojenja, značajno utiču i individualna ložišta. Sistem centralnog grijanja u Maglaju ne funkcioniše već tri decenije, pa domaćinstva koriste razne energente, najčešće ugalj.

“Zagađivači smo i mi koji ložimo, ali i fabrike koje rade kod nas, ne samo one velike”, rekao je Ramiz Mačković, stanovnik Maglaja.

“Puno se loži, puno je uglja u Maglaju. Kad je pritisak, ne možeš živjeti. Narod svašta loži. Nije to kvalitetno. Ali, da nema opet Natronke, ne bi narod imao gdje raditi”, kazao je Suvad Ibraković, stanovnik Maglaja.

“Zagađuje najviše Natron Hayat. Sve neke kuglice dolaze po klupama, ne možeš načistiti prozore. Stan ne smiješ otvoriti, zagađenje je strašno”, rekla je Mevla Musaefendić, stanovnica Maglaja.

Stanovnici dodaju da gradsko zelenilo i okolne šume barem djelimično ublažavaju efekte zagađenja, ali očekuju sistemska rješenja.