Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježen je danas i ispred spomen kosturnice “Papirna” iz Drugog svjetskog rata te spomen obilježja “Kameni spavač” iz Odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH, u organizaciji Udruženja antifašističkih boraca Narodno-oslobodilačkog rata Grada Zenica (UABNOR).
Počast poginulim i stradalim iz pomenuta dva rata odale su delegacije antifašista, boračkih udruženja, političkih stranaka, Grada Zenica te Vlade i Skupštine ZDK.
“U jeku drugog svjetskog rata, fašizma – tadašnji Muslimani, Srbi i Hrvati sjeli su i dogovorili se da je ovo država svih naroda. Nažalost, mi, danas, ne možemo sjesti u miru, da se dogovorimo da živimo u rahatluku. Ovo je država i Srba i Hrvata i Bošnjaka. Tako će biti dok je vijeka”, kazao je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, koji je naglasio da je 25. novembar 1993. godine bio datum obnove državnosti BiH, koja je postojala i vijekovima ranije.
Danas, dodao je 83- godišnji Ivan Bilić, proslavljamo povratak državnosti BiH, nakon 480. godina.
Niko ne može, naglasio je, obrisati da su Komunistička partija Jugoslavije i Narodno-oslobodilački pokret, tada, stvorio ovu BiH.
On je podsjetio kako je ideja o samostalnoj BiH bila dogovorena u Kladnju, po završetku 5. neprijateljske ofanzive, kada su se u tom gradu sastali članovi Oglasnog komiteta KPBiH sa Vrhovnim štabom NOB-a te razgovarali o tome “šta sa BiH nakon rata”. Samo je, podsjetio je, jedna ofanziva (Užićka republika) bila u Srbiji, dok je pet ofanziva bilo na teritoriji BiH.
“U BiH je i stvorena Jugoslavija”, poručio je Bilić.
On je istakao kako je bosanska delegacija, koju su sačinjavali: Rodoljub Čolaković, Avdo Humo i Šefket Maglajlić, bila protiv prijedloga delegacija Srbije i Hrvetske, koje su govorile o podjeli BiH.
“Međutim, drugog Rodoljub Čolaković, Avdo Humo i Šefket Maglajlić, tražili su da BiH bude ravnopravna republika, u sklopu Jugoslavije, sa ostalim republikama. Normalno, ovi drugi su se, malo, bunili, ljutili, ubjeđivali…Oni svoje argumente davali. Međutim, zahvaljujući Edvardu Kardelju, koji je stao na stranu bosanske strane, bosanskih delegata- on je rekao da su drugovi iz BiH u pravu. To je drug Tito podržao. Ovo govorim, da su iz Kladnja, da kažem, s gotovim prijedlogom došli na zasjedanje ZAVNOBiH-a. Hoću da kažem, to, stalno, kao papagaj ponavljam. Na ovim, našim balkanskim prostorima, a posebno na našim bosanskohercegovačkim, mnogi ljudi misle da se istorija piše grafitnom olovkom i može se uzeti gumica i obrisati. Na ovim prostorima istorija je piše krvlju i ona se ne može izbrisati”, poručio je Bilić, koji je dodao da oni koji misle drugačije, nije im ni mjesto u BiH.
Univerzitetski profesor u penziji, prof. dr. Dževad Drino podvukao je kako je 25. novembar 1943. godine, kada je u Mrkonjić Gradu zasjedao ZAVNOBiH, bio datum reafirmacije državnosti BiH.
“To je dan koji je ponovo reafirmisao ovu našu zemlju, koja je među najstarijim zemljama u regiji, sa najstarijom teritorijom, vlastitom vladarskom dinastijom, vlastitom religijom, granicama koje su među najsatrijim ovdje na Balkanu…To je nešto što nas, svakako, čini ponosnim”, kazao je Drino.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca NOR-a Zeničko-dobojskog kantona (SUABNOR ZDK) Sretko Radišić istakao je kako je, danas, punih 82 godine od kada je održano historijsko zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, na kojem je bilo prisutno 247 delegata i vijećnika iz cijele BiH, dok su na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, 29. i 30. novembra u Jajcu, bila prisutna 142 delegata.
Zenički kraj u Drugom svjetskom ratu u NOB-u dao je 1.370 boraca, od kojih je 349 dalo živote za slobodu, dok je još 857 stanovnika bilo žrtva fašističkog terora te okončalo svoje živote, uglavnom u logorima Jasenovac (Hrvatska), Kruščica kod Viteza…
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
