Naučnici vjeruju da se ovo događa zbog određenog broja faktora koji su povezani sa stresom. Adrenalin koji pokreće stres uništava DNK, što može izazvati čak i neke smrtonosne bolesti.

Uz sve navedeno, ljutice imaju veću šansu da obole od srčanih oboljenja, imaju problem s probavom i imaju više bora, zbog čega izgledaju starije nego što jesu.

Stručnjaci savjetuju da ne potiskujete osjećanja, već da razgovarate o njima ili potražite pomoć psihologa kako biste izbacili negativnu energiju iz sebe i spriječili moguće posljedice koje bijes izaziva.

Emocije poput uzbuđenja ili ljutnje povećavaju ispuštanje hormona kortizola, adrenalina i testosterona. To dovodi do povećanja protoka krvi u mozak, što uzrokuje oticanje krvnih sudova, ali i napetost nerava koji okružuju mozak. Posljedica toga je glavobolja.

Naučnici s Harvarda testirali su pluća 2.000 muškaraca tokom osam godina i utvrdili da su pluća mnogo gora kod onih koji se često dure.

Hormoni šalju signale za brži protok krvi i povećava se broj otkucaja srca i napetost u mišićima. Takođe dolazi do naprezanja neurona u centru za kontrolu stresa, zbog čega ne može doći do opuštanja.

Hormon sreće serotonin je znatno snižen. Ove osobe se i češće razbolijevaju jer previše kortizola u organizmu dovodi do poremećaja u balansu nivoa šećera u krvi.

Naučnici vjeruju da se ovo događa zbog određenog broja faktora koji su povezani sa stresom. Adrenalin koji pokreće stres uništava DNK, što može izazvati čak i neke smrtonosne bolesti.

Uz sve navedeno, ljutice imaju veću šansu da obole od srčanih oboljenja, imaju problem s probavom i imaju više bora, zbog čega izgledaju starije nego što jesu.

Stručnjaci savjetuju da ne potiskujete osjećanja, već da razgovarate o njima ili potražite pomoć psihologa kako biste izbacili negativnu energiju iz sebe i spriječili moguće posljedice koje bijes izaziva.

Emocije poput uzbuđenja ili ljutnje povećavaju ispuštanje hormona kortizola, adrenalina i testosterona. To dovodi do povećanja protoka krvi u mozak, što uzrokuje oticanje krvnih sudova, ali i napetost nerava koji okružuju mozak. Posljedica toga je glavobolja.

Naučnici s Harvarda testirali su pluća 2.000 muškaraca tokom osam godina i utvrdili da su pluća mnogo gora kod onih koji se često dure.

Hormoni šalju signale za brži protok krvi i povećava se broj otkucaja srca i napetost u mišićima. Takođe dolazi do naprezanja neurona u centru za kontrolu stresa, zbog čega ne može doći do opuštanja.

Hormon sreće serotonin je znatno snižen. Ove osobe se i češće razbolijevaju jer previše kortizola u organizmu dovodi do poremećaja u balansu nivoa šećera u krvi.