Predstavnici privrednih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) razgovarali o ključnim problemima u vezi graničnih prelaza Bosne i Hercegovine i zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubitici za bh. ekonomiju.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je, nakon okruglog stola o temi “Granični prelazi u funkciji privrede BiH”, rekao da je vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih 10 do 15 godina udvostručena, dok je broj graničnih prelaza ostao gotovo isti.

“Imamo samo dva granična prelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije”, naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prelazima, otvaranje novih prelaza sa kompletnim inspekcijskim službama, te usklađivanje radnog vremena postojećih prelaza, posebno u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da je ključno povećati vanjskotrgovinski obim poslovanja bh. kompanija, naglašavajući značaj tržišta zapadnoevropskih zemalja.

Košarac je upozorio na probleme u funkcionisanju graničnih prelaza, posebno na prelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala neophodne inspekcijske službe za implementaciju statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

“Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost”, rekao je Košarac.

Dodao je da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prelaza prve kategorije) i da će Mješovita komisija u narednim sedmicama raspravljati o tom pitanju prilikom formulacije međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

“Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice”, naglasio je Košarac.

Naglasio je da ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile vanjskotrgovinsku razmjenu, što nam, kako je rekao, nije u interesu.

Predsjednik Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.

“Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prelazi koji su do sada bili putnički, biće pretvoreni u međunarodne”, dodao je Vranješ.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je značaj graničnog prelaza Gradiška, kroz koji godišnje prolazi 120.000 uvoznih pošiljki.

“Ukoliko prelaz ne zadrži status prve kategorije, ekonomija će imati ozbiljne posljedice. Veliki broj investitora već je otvorio pogone između Banjaluke i Gradiške upravo zbog blizine autoputa i granice”, dodao je Račić.

Predstavnici privrednih komora u Bosni i Hercegovini i institucija vlasti danas su na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) razgovarali o ključnim problemima u vezi graničnih prelaza Bosne i Hercegovine i zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok roba i ljudi, smanjile gužve i spriječili veliki gubitici za bh. ekonomiju.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je, nakon okruglog stola o temi “Granični prelazi u funkciji privrede BiH”, rekao da je vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih 10 do 15 godina udvostručena, dok je broj graničnih prelaza ostao gotovo isti.

“Imamo samo dva granična prelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije”, naglasio je Egrlić.

Prema njegovim riječima, privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni znaju trajati i do četiri sata. Posebni problemi postoje u Brčko distriktu BiH, gdje most nije u funkciji za robni promet, kao i na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.

Egrlić je pozvao na ubrzanje pregovora i donošenje novog sporazuma o graničnim prelazima, otvaranje novih prelaza sa kompletnim inspekcijskim službama, te usklađivanje radnog vremena postojećih prelaza, posebno u sezoni izvoza voća i povrća.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da je ključno povećati vanjskotrgovinski obim poslovanja bh. kompanija, naglašavajući značaj tržišta zapadnoevropskih zemalja.

Košarac je upozorio na probleme u funkcionisanju graničnih prelaza, posebno na prelazu Stara Gradiška, gdje hrvatska strana, kako je naveo, nije instalirala neophodne inspekcijske službe za implementaciju statusa graničnog prijelaza prve kategorije.

“Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost”, rekao je Košarac.

Dodao je da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova (graničnih prelaza prve kategorije) i da će Mješovita komisija u narednim sedmicama raspravljati o tom pitanju prilikom formulacije međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske.

“Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice”, naglasio je Košarac.

Naglasio je da ne zagovara recipročne mjere jer bi one umanjile vanjskotrgovinsku razmjenu, što nam, kako je rekao, nije u interesu.

Predsjednik Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske Zlatko Vranješ potvrdio je da su započeti razgovori o novom ugovoru o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.

“Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prelazi koji su do sada bili putnički, biće pretvoreni u međunarodne”, dodao je Vranješ.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić naglasio je značaj graničnog prelaza Gradiška, kroz koji godišnje prolazi 120.000 uvoznih pošiljki.

“Ukoliko prelaz ne zadrži status prve kategorije, ekonomija će imati ozbiljne posljedice. Veliki broj investitora već je otvorio pogone između Banjaluke i Gradiške upravo zbog blizine autoputa i granice”, dodao je Račić.