Građani Bosne i Hercegovine ove godine izdvojili su ogromne iznose za luksuzne automobile. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, samo deset najskupljih automobila uvezenih tokom godine koštalo je gotovo 3,5 miliona konvertibilnih maraka, što je gotovo identično iznosu iz prethodne godine.
Najskuplji među njima bio je Porsche 911 GT3 RS, čija je vrijednost dostigla čak 436.833 KM. Riječ je o trkačkom modelu poznatom po snažnom atmosferskom motoru i vrhunskim performansama.
U samom vrhu liste najskupljih vozila našao se i Mercedes G-klase, čija cijena iznosi gotovo 400.000 KM. U top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH:
- nalazi se pet Porschea
- dva Mercedesa
- jedan Lamborghini Urus 636, vrijedan skoro 335.000 KM
Svi ovi automobili koštali su više od 350.000 KM po vozilu, što jasno pokazuje da potražnja za luksuznim automobilima u BiH ne jenjava.
Država naplatila skoro 580.000 KM dažbina
Prilikom uvoza ovih vozila, na ime carina i poreza državi je uplaćeno ukupno 578.879 KM, što dodatno potvrđuje obim i vrijednost ovog segmenta tržišta.
Sociolog Vedran Francuz ističe da današnja kupovina skupih automobila sve manje ima praktičnu, a sve više simboličku vrijednost.
“Imovina više ne služi samo da zadovolji potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći i društvenog statusa”, rekao je Francuz za Glas Srpske.
Prema njegovim riječima, u društvima poput BiH, koja se i dalje nose s posljedicama tranzicije i nesigurnosti, luksuzna imovina često postaje zamjena za osjećaj stabilnosti.
“Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesna, ljudi sigurnost traže u onome što mogu da vide i posjeduju: kući, stanu, automobilu”, pojasnio je Francuz.
Dodaje da je snažan faktor i društveno poređenje, jer mnogi kupuju skupe stvari ne iz potrebe, već kako ne bi zaostajali za drugima.
Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, Snežana Šešlija, ističe da visoka cijena ne garantuje uvijek i kvalitet.
“U prethodnim godinama su se i imućniji kupci znali “opeći“. Zbog toga je danas prisutna veća opreznost, a dio građana više ne želi ulagati u nova vozila”, kazala je Šešlija.
Dodaje da podaci o visokoj potrošnji često ne odražavaju stvarni životni standard građana.
“Riječ je o kreditima, zaduživanjima i raznim nestandardnim oblicima finansiranja. To dugoročno nije održivo i prije ili kasnije dolazi na naplatu”, upozorava ona.
