Pod pokroviteljstvom Fondacije Friedrich Ebert Stiftung, Savez samostalnih sindikata BiH organizovao je u Zenici konferenciju ‘Aktuelne refome iz ugla sindikata – pravednija rješenja ili produbljenje društvenog jaza’. Ključna pitanja su šta donose novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, šta je s reformom penzijskog sistema, te kako se boriti s radničkim siromaštvom i socijalnom nejednakošću.
Za područje Zeničko-dobojskog kantona, čija privreda čini dvije trećine ukupnih privrednih aktivnosti u Federaciji i gdje je broj uposlenih u privredi veći od broja uposlenih u javnom sektoru, nova zakonska rješenja u vezi s obračunom doprinosa i porezom na dohodak imat će negativne posljedice, ocjenjuju u Sindikatu.
«Mi smo već više puta govorili da je iz zakona izbačen socijalni aspekt. U konačnici, prema našim proračunima, sve plaće u FBiH, a pogotovu one najniže, kroz usvajanje zakona o porezu na dohodak će doživjeti dodatno smanjenje, a moramo priznati da i sada radnici u FBiH žive na rubu egzistencije», keža Selvedin Šatorović, potpredsjednik SSS BiH.
Dok političke elite razmatraju njima važne teme, pod okriljem Reformske agende, radničko siromaštvo je sve vidljivije. Većina onih koji rade imaju plaće manje od 600 maraka, što je na granici siromaštva za četveročlanu porodicu.
«Mislim da je veoma važno otvoriti temu redizajniranja Reformske agende – ovakva kakva je, ona je socijalno neosjetljiva, ima svoje dobre strane ali nema ovaj drugi dio – nema amortizer za ono što bi trebala da uradi. Dijelom je to razlog što se ona veoma sporo, ako se ikako i provodi – prema tome, nama treba reforma s ljudskim likom», navodi Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju
Element socijalne pravde nedostaju i reformi u oblasti penzijskog osiguranja. Novi zakon, koji je već 9 mjeseci u parlamentarnoj proceduri, ne osigurava materijalnu sigurnost sadašnjim, ali i budućim penzionerima, ocjenjuju u Sindikatu. Zato će agresivnijim socijalnim dijalogom, ali i drugim metodama sindikalne borbe odgovoriti na raslojavanje u društvu i dodatno ugrožavanje materijalnog i ekonomskog položaja radnika.
