Hiljade kilometara balkanskih rijeka oštećeno je posljednjih godina, pokazala je studija objavljena u srijedu, jer izgradnja hidroelektrana, brana i vađenje sedimenta dovode do “stalne erozije” nekih od posljednjih netaknutih evropskih vodenih puteva.
Balkan je dom nekih od najčistijih i najdivljijih rijeka u Evropi, ključnih za biodiverzitet kontinenta. Međutim, porast broja infrastrukturnih projekata sve ih više ugrožava, navodi se u studiji koju su objavile nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, javlja AFP.
Divlja rijeka je ona koja je netaknuta od industrija ili brane. Ali posljednjih godina, cijeli balkanski region je doživio procvat malih hidroelektrana, koje su velikodušno subvencionisani, jer investitori žele iskoristiti pouzdan i obnovljiv izvor energije.
Prema izvještaju istih nevladinih organizacija iz 2024. godine, na Balkanu postoji 1.800 takvih postrojenja, a planirano je više od 3.000 dodatnih građevinskih projekata.
Novo istraživanje fokusiralo se na “gotovo prirodne” rijeke – vodene puteve gdje tok ostaje netaknut ili gotovo netaknut, s prirodnim poplavnim područjima.
U 2012. godini, ove uglavnom nepromijenjene rijeke činile su 30 posto vodenih puteva u regiji. Međutim, do 2025. godine predstavljale su samo 23 posto — gubitak od gotovo 2.500 kilometara.
Ove rijeke, koje su ključne za očuvanje okoliša, posebno su ugrožene u Albaniji i Bosni i Hercegovini.
Za BiH, udio netaknutih rijeka smanjio se za 23 posto između 2012. i 2025. godine.
Albanija je zabilježila “masovno smanjenje gotovo prirodnih riječnih dionica”, sa 68 posto u 2012. na samo 40 posto u 2025. godini, navodi se u izvještaju.
Ali, također je napomenuto da je odluka Albanije iz 2023. godine da proglasi Vjosu – jednu od posljednjih divljih rijeka u Evropi – nacionalnim parkom pomogla u blokiranju desetina planiranih brana tamo.
Zahvaljujući pravnim pobjedama, širom regije uspješno je sačuvano gotovo 900 kilometara rijeka.
