Nova Željezara Zenica (NŽZ) organizirala je novu panel diskusiju pod nazivom “Nova era proizvodnje čelika: cirkularna ekonomija i zelena energija”, u sklopu koje su predstavnicima raznih nivoa vlasti, građanima i akademskoj zajednici prezentirali svoje razvojne planove za tu kompaniju, koji će u konačnici rezultirati i prekidom integralne proizvodnje u tom bh. pogonu.
Gašenjem Visoke peći, Čeličane i Aglomeracije, kako je istakla portparolka Alena Kahrimanović, značajno će se smanjiti i emisije štetnih gasova te doprinijeti kvaliteti zraka u tom gradu, koji će i u budućnosti ostati grad čelika, ali specijalnih čelika.
Novu viziju, kako je najavila, planiraju realizirati izgradnjom moderne Energane na komunalni i bio otpad za proizvodnju toplotne energije za zagrijavanje i tog grada, kao i električne energije, koju planiraju proizvoditi i instaliranjem solarnih panela u krugu fabrike te na Deponiji industrijskog otpada “Rača”.
U sve projekte, koji uključuju i kupovinu nove elektrolučne peći za proizvodnju čelika, zatim izgradnju logističkog centra za cijelu Bosnu i Hercegovinu, terminala rasutih terete, planiraju ukupno investirati više od milijardu KM. NŽZ zapošljava, dodala je, oko 2.000 radnika, a još oko 12.000 ih je direktno vezano za rad NŽZ-a.
NŽZ-a godišnje, podsjetila je, izdvaja 68.000.000 KM za plaće uposlenih te ostvaruje 2,5 posto ukupnog bruto proizvoda BiH.
Udio od 40 posto u prometu Željeznica Federacije BiH te 60 posto prometa Željeznica Republike Srpske, govori da se, dodala je, radi o firmi koja je strateška za cijelu državu.
Direktor NŽZ-a Ahmed Hamzić istakao je kako su ovu prezentaciju organizirali kako bi upoznali javnost te dobili priliku da započnu s realizacijom svojih projekata, za koje se planiraju kreditno zadužiti kod investicionih banaka. Svaki pojedinačni projekat, najavio je, dodatno će prezentirati.
Smatra kako su i današnjom prezentacijom te stručnim odgovorima, uspjeli onima koji su izražavali sumnju dati adekvatne odgovore, a što planiraju činiti i u nastavku njihove realizacije.
Energana, kazao je, nije fokus njihovih projekata, ali jeste temelj njihove uspješne realizacije te osiguranja jeftine električne energije, ali i njenu kontinuiranu isporuku za rad u budućnosti.
– Od starta je pogrešno iznijeto u javnost da mi želimo Energanu. Naš strateški pravac je, u suštini, nova linija u Željezari. Trenutna linija, odnosno željezara, toliko je zastarila da mi svakodnevno imamo probleme i sa ekološkog aspekta je uopšte neodrživ.
Želimo da promijenimo sliku pristupu Novoj Željezari – podvukao je Hamzić, koji je istakao kako su CBAM takse Evropske unije, a sada i kvote koje je uvela Srbija, veliki problem održivosti proizvodnje čelika u Zenici.
Ograničenja koja je uvela Srbija na uvoz čelika, dodao je, nisu očekivali, ali je dodao kako očekuje da nadležne državne vlasti BIH uzvrate istom mjerom.
Profesor sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Azrudin Husika, koji je sudjelovao na izradi Strategije okoliša FBiH, podvukao je u svom izlaganju kako još uvijek nemaju priliku da govore o konačnom, odnosno konkretnom projektu buduće energane pa ni njenim utjecajem na okoliš.
Međutim, dodao je, već sama činjenica da se gase neki pogoni, koji su emitovali najviše štetnih gasova, idu u prilog planiranom radu na solarne elektrane te energanu na komunalni i bio otpad te uspostavljanju cirkularne ekonomije u toj fabrici.
– Naglasio sam da je preduslov za sve ovo primjena najboljih raspoloživih tehnika i svih rješenja koja se traže u zemljama EU, po najnovijim i najstrožijim standardima. Okolinska dozvola se daje na osnovu studije procjene uticaja na okoliš i ona definiše sve mjere – kazao je Husika, koji je podvukao kako će se tek u kasnijim fazama, detaljnije moći govoriti o uticaju na okoliš.
Strategijom okoliša FBiH, dodao je, navedena je i obaveza iskorištavanja otpada, a podsticanje proizvodnje energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije, dodao je, dio je i Nacionalne strategije BiH.
