Kantonalni sud u Sarajevu donio je pravosnažnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović-Hajdarević.
Ona je na Facebooku, nakon najave prve Bh. povorke ponosa 2019. godine, objavila status koji je, između ostalog, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBT osoba.
“Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje ne”, poručila je tadašnja SDA-ova zastupnica u kantonalnoj skupštini u Sarajevu.
Sarajevski otvoreni centar, kao organizacija koja radi na unapređenju ljudskih prava LGBT osoba i žena, podnio je ranije tužbu protiv zastupnice, tvrdeći da je svojim javnim istupom diskriminisala LGBTI osobe i poticala na mržnju.
O ovom predmetu 2022. donesena je prvostepena presuda na Općinskom sudu u Sarajevu, nakon čega je tužena iskoristila pravo na žalbu, ali je ista odbačena kao neosnovana. Prema drugostepenoj presudi, Ćosović-Hajdarević mora objaviti javno presudu u dva lista i platiti sudske troškove ovog postupka.
“Kantonalni sud je ovom presudom u cijelosti potvrdio stav prvostepenog suda te jasno naglasio da izjava koju je tužena dala 1. aprila 2019. godine predstavlja govor mržnje. U tom smislu Sud navodi da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi termin ‘govor mržnje’, isti ga definiše kroz dva oblika zabranjenog ponašanja: uznemiravanje i podsticanje na diskriminaciju. Ova presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati. Vjerujem da će ohrabriti i druga udruženja i organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba, naročito pripadnika ranjivih i manjinskih grupa”, kazala je advokatica Dženana Hadžiomerović.
Ova presuda predstavlja prijelomni trenutak za zaštitu ljudskih prava u BiH. Po prvi put, sud je potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije. Iako su ovi osnovi uvedeni u Zakon o zabrani diskriminacije još 2009. godine, bilo je potrebno gotovo 10 godina da dođe do prve pravosnažne presude.
