U 2025. godini čak 63,8% mladih u dobi od 16 do 24 godine u Evropskoj uniji koristilo je alate zasnovane na generativnoj vještačkoj inteligenciji (AI).
Ovaj udio gotovo je dvostruko veći od prosjeka u ukupnoj populaciji (32,7% među osobama od 16 do 74 godine), pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Mladi su među prvima počeli primjenjivati generativnu AI u svakodnevnom životu — od učenja i komunikacije do stvaranja sadržaja. Skoro polovina njih (44,2%) koristi AI u privatne svrhe, što je znatno više u odnosu na opću populaciju, gdje taj udio iznosi 25,1%.
Još izraženija je razlika kada je riječ o obrazovanju: 39,3% mladih koristi AI alate u školovanju, dok to čini tek 9,4% ljudi u širem uzrastu.
Kada se radi o profesionalnoj upotrebi, razlike su manje (15,8% mladih naspram 15,1% ukupno), što se objašnjava činjenicom da mnogi mladi još nisu aktivni na tržištu rada.
Upotreba AI alata varira među zemljama članicama EU.
Najveći udio mladih korisnika zabilježen je u Grčkoj (83,5%), Estoniji (82,8%) i Češkoj (78,5%).
S druge strane, najmanje mladih koristi generativnu AI u Rumuniji (44,1%), Italiji (47,2%) i Poljskoj (49,3%).
Objavljeni su i podaci za zemlje Zapadnog Balkana.
U našoj zemlji AI alate je koristilo 65,4 posto mladih, u Srbiji 47 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto.
Ovi podaci potvrđuju da su mladi u Evropi predvodnici digitalnih promjena i da upravo oni oblikuju način na koji će se vještačka inteligencija koristiti u budućnosti — kako u obrazovanju, tako i u svakodnevnom životu.
