Autoceste FBiH djelimično su izmijenile idejni projekt dionice autoputa Ivan-Ovčari na Koridoru 5C, između Sarajeva i Konjica.
Iako izmjene nisu drastične i ne izlaze iz okvira prostornog plana, dovele su do izbacivanja pojedinih tunela i mostova, što bi trebalo smanjiti troškove izgradnje.
Ipak, riječ je i dalje o jednoj od najsloženijih dionica autoputa u Bosni i Hercegovini, jer se oko polovine trase nalazi pod tunelima.
Više od 10 kilometara kroz izuzetno zahtjevan teren
Dionica Ivan-Ovčari duga je 10,27 kilometara i nadovezivat će se na izgrađeni dio autoputa na izlazu iz tunela Ivan u Bradini, te će voditi do sjevernog ulaza u Konjic.
Projekt predviđa:
- 10 tunela ukupne dužine oko 11,6 kilometara (desna i lijeva cijev)
- 8 mostova ukupne dužine 3,17 kilometara
- oko 50% trase u tunelima
- oko 15% trase na mostovima
- preostalih 35% otvorene trase
Tuneli će biti dužine od 173 do 1.127 metara, dok će zbog velikog broja podzemnih objekata trasa imati dvije stalno odvojene saobraćajne osi sa minimalnim razmakom od 25 metara.
Trasa prolazi uz magistralu i naselja
Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će nakon 400 metara preći preko magistralnog puta M17.
Nakon tunela T1, oko 1,7 kilometara dalje, autoput će proći ispod željezničke pruge Sarajevo-Ploče, te nastaviti prema jugu uz desnu obalu rijeke Trešanice.
Dalje će se kretati uz konjički magistralni put, prolazeći kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, a završavat će u naselju Ovčari gdje se nastavlja na narednu poddionicu Konjic (Ovčari) – Tunel Prenj.
Veliki izazov predstavlja i visinska razlika od čak 410 metara između početne i završne tačke trase.
Izmjene zbog stećaka i kamenoloma
Tokom planiranja Glavnog projekta izvršena je analiza trase iz idejnog projekta iz 2021. godine, nakon čega je ona optimizirana u periodu 2024-2025.
Jedan od ključnih razloga izmjene bio je prolazak trase kroz staro tursko mezarje i nekropolu stećaka u naselju Zukići.
Novim rješenjem trasa je izmještena tako da prolazi ispod ovih lokaliteta, čime je izbjegnuta kolizija s kulturno-historijskim dobrima, ali su istovremeno smanjene i dužine pojedinih tunela i mostova.
Također, prvobitna trasa prolazila je preko aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo dodatne vijadukte i tunele. Optimiziranom trasom ova zona je zaobiđena pomjeranjem autoputa prema brdu.
Smanjenje troškova gradnje
Na pojedinim dijelovima trase planirani mostovi zamijenjeni su nasipima, a magistralna cesta će biti rekonstruisana na mjestima gdje prolazi ispod autoputa.
Time će se omogućiti nesmetano odvijanje saobraćaja, ali i korištenje materijala iz iskopa tunela za izgradnju nasipa. Ovakvo rješenje smanjuje troškove i količinu otpada koji bi završio na deponijama.
Početak gradnje još neizvjestan
Dužina trase ostala je nepromijenjena, ali je tehničko rješenje bolje prilagođeno konfiguraciji terena i prostornim ograničenjima.
Za ovu dionicu još nije pokrenuta procedura izbora izvođača, pa u ovom trenutku nije poznato kada bi mogla početi njena izgradnja.
