Budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu je i dalje na čekanju. Na čekanju je i usvajanje Globalnog fiskalnog okvira za 2026, jer kadrovi iz Republike Srpske ne daju potpis dokumentu koji prethodi nacrtu budžeta.
Mia Karamehić-Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH, podsjeća da je Vijeće ministara BiH u januaru donijelo zaključak kojim obavezuje Fiskalno vijeće da usvoji Globalni fiskalni okvir, bez kojeg neće biti razmatran budžet za 2026. godinu. Naglašava da je riječ o zakonskoj obavezi, s obzirom na to da se ovaj dokument donosi svake tri godine i predstavlja osnov za izradu budžeta.
Prema njenim riječima, u okolnostima značajnog rasta prihoda od indirektnih poreza, odnosno PDV-a, logično je očekivati i povećanje budžeta institucija BiH, u skladu s tim prilivima.
“To se do sada još nije dogodilo, budući da gospodin Amidžić (Srđan, ministar finansija i trezora BiH, op. a) ne stavlja ovo na Fiskalno vijeće, odnosno stavio je, međutim, ministrica finansija iz Republike Srpske (Zora Vidović, op. a) nije se izjasnila o tom dokumentu. Nije bila ni za ni protiv. Bojim se da ćemo opet doći u situaciju da usvajamo proračun za ovu godinu na osnovu gornje granice rashoda, odnosno da će proračun biti zakovan za proračun od prethodne godine. To bi bilo loše i za institucije BiH koje konačno trebaju pravovremen proračun, a koji će im omogućavati i kapitalna ulaganja i razvoj institucija BiH. Naravno, on bi mogao riješiti i situaciju u BHRT-u i konačno problem finansiranja institucija kulture na nivou BiH”, kaže Karamehić-Abazović.
Zamjenik ministra finansija i trezora Muhamed Hasanović istakao je kako je, imajući u vidu da fiskalni okvir za 2026. godinu još nije usvojen, potrebno dodatno unaprijediti njegov sadržaj kako bi odgovorio realnim potrebama institucija BiH.
“Polazeći od činjenice da prihodi od indirektnih poreza u BiH bilježe kontinuiran rast iz godine u godinu, te da je istovremeno nivo izdvajanja za institucije BiH već duži niz godina faktički zadržan na 1.020.000.000 KM, jasno je da postoji osnov i realan izvor sredstava za korekciju ovog iznosa, upravo kroz rast prihoda od indirektnih poreza”, kaže Hasanović.
Dodaje da trenutni prijedlog povećanja budžetskog okvira za 2026. godinu iznosi svega 10 miliona KM, što je nedovoljno u odnosu na stvarne potrebe. Zbog toga predlaže povećanje ukupnog okvira budžeta institucija BiH za dodatnih 40 miliona KM u 2026. godini, uz jasno definisanu višegodišnju projekciju za naredni period.
“Mi smo prije nekoliko dana imali taj radni sastanak sa gospodinom Amidžićem, ministrom financija, tokom kojeg je on nama obećao da će u skorom periodu početi realizacija proračuna kroz Fiskalno vijeće, Vijeće ministara, pa tako dalje. Ono što smo se usuglasili međusobno jeste da dajemo podršku takvom vidu postupanja. Međutim, svjedoci smo da se od tog sastanka do dan-danas nismo pomakli sa mrtve točke. Uzeli smo mi u obzir i da su bili katolički i pravoslavni blagdani. Pričekat ćemo još nekoliko dana”, ističe Mario Krajinović, predsjednik Saveza sindikata policijskih službenika BiH.
