Uprava kompanije Nova Željezara Zenica d.o.o. upozorila je na, kako navode, ozbiljne ustavne, pravne i institucionalne posljedice koje bi moglo izazvati usvajanje Prijedloga zakona o postupku vanredne uprave u ovom privrednom društvu od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH.
U saopćenju za javnost od 15. maja, iz kompanije navode da je riječ o prijedlogu zakona koji je premijer Nermin Nikšić uputio Parlamentu Federacije BiH po hitnom postupku, te tvrde da bi njegovo usvajanje predstavljalo „prikrivenu nacionalizaciju“ i zadiranje u vlasnička prava većinskog vlasnika i povjerilaca Željezare.
Iz uprave podsjećaju da je Energoinvest ranije ovlašten za kupovinu Željezare od većinskog vlasnika, ali tvrde da tokom pregovora nisu ponuđene konkretne garancije niti plan za nastavak integralne proizvodnje čelika.
– Energoinvest se tokom pregovora sa većinskim vlasnikom koristio prijetnjama da će se, ukoliko se ne postigne dogovor pod uslovima Vlade FBiH, usvojiti zakon kojim će većinski vlasnik Željezare biti lišen svojih vlasničkih prava – navodi se u saopćenju.
Iz kompanije tvrde da Vlada Federacije BiH, kroz predloženi zakon, kao manjinski vlasnik nastoji dobiti pravo da postavi vanrednog upravnika koji bi upravljao Željezarom, umjesto da takvu osobu imenuje stečajni sud.
U saopćenju se dalje navodi da Prijedlog zakona ne predviđa finansijske obaveze Vlade FBiH za održavanje integralne proizvodnje, zbog čega smatraju da bi eventualna privremena uprava samo odgodila otvaranje stečajnog postupka do perioda nakon izbora u oktobru ove godine.
– Osnovni cilj Prijedloga Zakona je odgađanje stečaja do perioda nakon izbora, uz stvaranje enormnih gubitaka za Željezaru koji će se pokrivati na teret stečajne mase – tvrde iz uprave.
Dodaju i da bi posljedice, prema njihovim tvrdnjama, osjetila i druga preduzeća povezana sa poslovanjem Željezare, uključujući željeznice i kompanije u lancu snabdijevanja.
Iz Željezare smatraju da se predloženim zakonom krše prava na imovinu zagarantovana Ustavom Federacije BiH, Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te upozoravaju da bi Federacija BiH mogla biti izložena višemilionskim odštetnim zahtjevima većinskog vlasnika i povjerilaca.
Posebno problematičnim smatraju činjenicu da bi zakon bio donesen za samo jedno preduzeće, što nazivaju neustavnom diskriminacijom i narušavanjem principa jedinstvenog ekonomskog prostora BiH.
U saopćenju se navodi i da predlagač zakona pokušava replicirati hrvatski model poznat kao Lex Agrokor, ali uz, kako tvrde, ključnu razliku jer je Agrokor imao profitabilne poslovne jedinice, dok Željezara, prema njihovim navodima, nema održiv poslovni model za integralnu proizvodnju čelika.
Iz uprave poručuju da niko ne dovodi u pitanje nastavak rada rentabilnih proizvodnih procesa unutar stečajnog postupka propisanog Zakonom o stečaju FBiH, ali smatraju da predloženi zakon ne može pružiti veći stepen zaštite povjerilaca od postojećeg stečajnog okvira.
Na kraju saopćenja iz kompanije navode da je Prijedlog zakona predmet detaljne pravne analize, te da će „svi postupci za zaštitu prava Željezare, njenih povjerilaca i vlasnika biti pokrenuti bez odlaganja“.
