Prostor nekadašnje Željezare Zenica mogao bi u narednim godinama dobiti potpuno novu razvojnu ulogu. Umjesto simbola tradicionalne teške industrije, postati centar digitalne infrastrukture, umjetne inteligencije, nauke, obrazovanja i novih tehnologija.
Projekt Digitalnog i inovacionog kompleksa Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju zamišljen je kao znatno širi poduhvat od same izgradnje data centra. Koncept obuhvata suvereni data centar, superračunar i infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije, IT i startup hub te naučno-tehnološki i obrazovni centar.
Prvi konkretan korak već je napravljen. Vlada Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, osigurala je sredstva za izradu studije izvodljivosti, kojom će biti analizirane tehničke, energetske, finansijske, tržišne i pravne pretpostavke za realizaciju projekta.
“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prepoznala je strateški i razvojni potencijal projekta i osigurala sredstva za izradu studije izvodljivosti. Time je napravljen prvi konkretan korak ka provjeri tehničkih, energetskih, finansijskih, tržišnih i pravnih pretpostavki za njegovu realizaciju”, kazao je Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare Zenica u stečaju.
Studiju izvodljivosti izrađuje Arthur D. Little, jedna od najstarijih međunarodnih konsultantskih kuća, s iskustvom u projektima vezanim za data centre, elektronsku upravu i nacionalnu digitalnu infrastrukturu.
Poseban značaj projekta ogleda se u njegovoj mogućoj ulozi u digitalizaciji javne uprave. U Federaciji BiH djeluje oko 1.300 javnih institucija kojima su potrebni sigurni i standardizirani sistemi za čuvanje podataka, hosting, sigurnosne kopije i razvoj elektronskih javnih usluga.
Ideja je da strateška digitalna infrastruktura za potrebe javnog sektora bude u javnom vlasništvu Federacije BiH, čime bi se stvorila osnova za povezivanje federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih institucija uz veću kontrolu nad podacima i digitalnim servisima.
U fokusu je i pitanje digitalnog suvereniteta, odnosno mogućnosti da država najvažnije podatke i digitalne sisteme čuva i razvija na vlastitoj infrastrukturi, pod domaćom institucionalnom i sigurnosnom kontrolom.
Goran Bulajić, član Odbora povjerilaca i član radne grupe eksperata, smatra da je u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i sve veće upotrebe cloud infrastrukture potrebno sistemski urediti zaštitu javnih podataka.
“Zbog toga ‘digitalni suverenitet’ Bosne i Hercegovine, samim time i Federacije BiH, mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu”, kazao je Bulajić, ističući da bi data centar u Zenici bio značajan i za digitalizaciju javne uprave i razvoj IT/AI sektora.
Tehnički koncept predviđa modularnu izgradnju data centra prema standardu Tier III, odnosno Class 3, koji podrazumijeva visok nivo pouzdanosti i redundantnosti ključnih sistema. Projekt bi se razvijao fazno, prema potrebama javnog sektora i tržišta, uz mogućnost da ukupni kapacitet u budućnosti bude proširen do 100 MW.
Planirani model predviđa kombinaciju javnog i komercijalnog segmenta. Dok bi strateška infrastruktura namijenjena javnoj upravi bila u vlasništvu Federacije BiH, Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju bila bi kroz reorganizaciju i stečajni plan uključena u razvoj i upravljanje komercijalnim dijelom projekta.
“Takav model omogućio bi da javni dio projekta ostane pod kontrolom Federacije BiH, dok bi se kroz reorganizovanu Željezaru Zenica d.o.o. Zenica u stečaju razvijao komercijalni segment. Time bi se zaštitio javni interes, osigurala finansijska održivost projekta i Željezari otvorila nova razvojna perspektiva, prelazak iz tradicionalne industrijske djelatnosti u savremenu digitalnu i tehnološku ekonomiju. Konačna vlasnička, upravljačka i finansijska struktura bit će definisana studijom izvodljivosti, projektno-investicionom dokumentacijom i stečajnim planom”, dodao je Hadžirašidović.
Jedan od ključnih segmenata kompleksa bila bi AI/HPC infrastruktura, odnosno superračunar namijenjen razvoju umjetne inteligencije, obradi velikih količina podataka, složenim naučnim proračunima i istraživačkim projektima.
Posebna mogućnost vidi se u povezivanju projekta s Univerzitetom u Zenici, uključujući Politehnički fakultet i druge tehničke i naučne oblasti. Studenti i istraživači dobili bi mogućnost praktičnog rada s naprednom računarskom infrastrukturom, dok bi IT kompanije i startupi mogli koristiti dio raspoloživih kapaciteta.
Prema početnim projekcijama predstavljenog koncepta, razvoj data centra, elektronske uprave, inovacionog distrikta i povezanih djelatnosti dugoročno bi mogao doprinijeti stvaranju približno 3.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta, uključujući poslove u IT sektoru, energetici, inženjeringu, održavanju, sigurnosti, građevinarstvu, obrazovanju i istraživanju.
U međuvremenu se vode razgovori s potencijalnim partnerima i institucijama. Ekspertni tim Željezare Zenica i stručnjaci Arthur D. Littlea razgovarali su s predstavnicima JP Elektroprivreda BiH o raspoloživosti električne energije i energetskim uslovima za fazni razvoj projekta, kao i s javnim institucijama o njihovim potrebama za hostingom, pohranom podataka, sigurnosnim kopijama i digitalnim uslugama.
U pripremi je i sastanak s predstavnicima Elektroprenosa BiH, na kojem bi trebalo biti razgovarano o mogućnostima priključenja, prijenosnim kapacitetima te pouzdanosti i redundantnosti napajanja.
Višestruka korist i nevjerovatan interes javnosti
Planiran je i sastanak s direktorom Toplane Zenica i predstavnicima Grada Zenica o mogućnosti korištenja otpadne toplote koju bi data centar proizvodio tokom rada za potrebe sistema daljinskog grijanja. Takvo rješenje moglo bi povećati energetsku efikasnost projekta i omogućiti dodatno iskorištavanje energije.
“Nakon završetka studije izvodljivosti očekujemo da u narednom budžetu Federacije BiH budu osigurana sredstva za izradu projektno-investicione dokumentacije. To je sljedeći ključni korak, koji obuhvata izradu detaljnog tehničkog rješenja, definisanje potrebnih kapaciteta i faza izgradnje, finansijskog i upravljačkog modela te pripremu dokumentacije potrebne za pokretanje investicije”, kazao je Hadžirašidović te dodao:
“Očekujemo i aktivno uključivanje Zeničko-dobojskog kantona i Grada Zenica. Ovo nije projekt samo jednog privrednog društva niti jednog nivoa vlasti. Riječ je o zajedničkoj razvojnoj prilici za Zenicu, Zeničko-dobojski kanton i Federaciju BiH, čija realizacija zahtijeva partnerstvo svih nivoa vlasti, akademske zajednice i privatnog sektora.”
Hadžirašidović je izrazio veliku zahvalnost premijeru Zeničko-dobojskog kantona Neziru Piviću i resornom ministru koji su prepoznali značaj ovog projekta te dali podršku za njegovu realizaciju uz obrazloženje da će biti partneri u ovoj ideji.
Ako studija izvodljivosti potvrdi opravdanost projekta i budu osigurani potrebni finansijski i tehnički uslovi, naredna faza bila bi izrada projektno-investicione dokumentacije.
Realizacijom projekta prostor nekadašnje Željezare mogao bi dobiti novu funkciju, uz izgradnju strateške digitalne infrastrukture Federacije BiH i razvoj data centra, AI tehnologija, nauke i pratećih djelatnosti.
