U Srbiji su jutros u 7 sati otvorena birališta na vanrednim parlamentarnim izborima koji se smatraju jednim od najvažnijih političkih događaja u toj zemlji u posljednjih četrnaest godina. Više od 6,45 miliona građana s pravom glasa odlučuje o novom sazivu Narodne skupštine, ali je politički značaj današnjeg glasanja znatno veći od same raspodjele 250 zastupničkih mandata.
Izbori su prerasli u svojevrsni referendum o dugogodišnjoj vladavini Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS), kojima se prvi put nakon niza izbornih pobjeda suprotstavlja politička snaga nastala iz masovnog studentskog pokreta.
Na glasačkim listićima nalazi se 18 izbornih lista sa ukupno 2.418 kandidata, dok je širom Srbije i u inostranstvu određeno 8.392 biračkih mjesta. Glasanje traje do 20 sati, a prvi pokazatelji rezultata očekuju se tokom večeri.
Od tragedije u Novom Sadu do borbe za vlast
Politička kriza koja je dovela do današnjih izbora započela je nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je u novembru 2024. godine usljed urušavanja nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Nesreća je izazvala talas nezadovoljstva, a studenti su ubrzo postali pokretačka snaga protesta koji su se proširili širom Srbije.
Ono što je počelo zahtjevima za utvrđivanje odgovornosti za tragediju preraslo je u mnogo širi društveni pokret protiv korupcije, političkog utjecaja na institucije i načina na koji se upravlja državom.
Studentske blokade fakulteta, protestne šetnje i masovna okupljanja postepeno su okupili građane različitih generacija i političkih opredjeljenja. Pokret je uspio ostvariti ono što tradicionalnoj opoziciji godinama nije polazilo za rukom – mobilisati veliki broj ljudi koji su izgubili povjerenje u postojeće političke strukture.
Gotovo dvije godine kasnije, nezadovoljstvo s ulica preselilo se na biračka mjesta.
Vučić se bori za politički opstanak
Aleksandar Vučić, koji je od 2012. godine bio centralna figura vlasti u Srbiji, na današnjim izborima nastoji sačuvati političku dominaciju svoje stranke.
Vučić je u septembru podnio ostavku na funkciju predsjednika Srbije kako bi se ponovo kandidovao za premijera, čime je dodatno naglasio važnost današnjeg glasanja za svoju političku budućnost.
Njegova izborna lista nastupa pod nazivom „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, a kampanja se prvenstveno oslanjala na rezultate infrastrukturnih projekata, ekonomski razvoj i obećanja o daljnjem povećanju životnog standarda.
Vučić je biračima obećavao veće penzije i plate u javnom sektoru, dodatna ulaganja u zdravstvo i podršku mladim porodicama.
Njegove pristalice smatraju da je tokom protekle decenije Srbija ostvarila značajan infrastrukturni i ekonomski napredak, dok protivnici upozoravaju na koncentraciju političke moći, stanje medijskih sloboda, korupciju i slabljenje nezavisnosti institucija.
Upravo na tim pitanjima zasniva se najveći dio političkog sukoba između vladajuće stranke i studentskog pokreta.
Studentska lista kao najveće iznenađenje izbora
Najozbiljniji protivnik Vučićeve liste je „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, koja je nastala iz pokreta što je gotovo dvije godine organizovao proteste širom zemlje.
Iako nosi studentski naziv, listu ne čine isključivo studenti. Među 250 kandidata nalaze se univerzitetski profesori, stručnjaci iz različitih oblasti, umjetnici, poljoprivrednici i drugi predstavnici društva.
Na njenom čelu nalazi se kardiolog Ilija Srđanović.
Za razliku od tradicionalnih političkih stranaka, studentski pokret svoju kampanju gradi na zahtjevima za odgovornost institucija, borbu protiv korupcije, reformu obrazovanja i uspostavljanje sistema u kojem zakoni jednako važe za sve.
Takva politička platforma privukla je dio građana koji se ranije nisu poistovjećivali ni s vladajućom strankom ni s postojećom opozicijom.
Ipak, studentska lista suočava se s ozbiljnim izazovom. Masovna podrška na protestima ne mora se automatski pretvoriti u izbornu većinu, posebno u sistemu u kojem SNS raspolaže razvijenom stranačkom infrastrukturom i dugogodišnjim iskustvom u mobilizaciji birača.
Ankete najavljuju neizvjesnu utrku
Istraživanja javnog mnijenja uoči izbora pokazuju da bi borba za vlast mogla biti znatno neizvjesnija nego na prethodnim parlamentarnim izborima.
Prema istraživanju Ipsosa objavljenom u četvrtak, Vučićeva Srpska napredna stranka imala je podršku od 47 posto birača, dok je studentska lista bila na 40 posto.
Međutim, pojedina druga istraživanja pokazivala su prednost studentskog pokreta, zbog čega se ne može pouzdano prognozirati konačan ishod.
Posebno važan faktor mogla bi biti izlaznost. Veća mobilizacija mladih i građana koji ranije nisu izlazili na izbore mogla bi promijeniti odnose snaga, dok vladajuća stranka računa na svoje tradicionalno biračko tijelo.
Izbori se održavaju i u atmosferi međusobnog nepovjerenja, uz upozorenja o mogućim nepravilnostima, pritiscima na birače i političkim tenzijama.
Zbog toga će, osim samih rezultata, izuzetno važna biti i ocjena domaćih i međunarodnih posmatrača o regularnosti izbornog procesa.
Glasanje organizovano i u Bosni i Hercegovini
Današnji izbori održavaju se i na teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje državljani Srbije koji su se prethodno prijavili za glasanje u inostranstvu mogu ostvariti svoje biračko pravo.
Vijeće ministara BiH je 20. oktobra, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo saglasnost za organizovanje glasanja na 27 lokacija širom zemlje.
Birališta su otvorena od 7 do 20 sati, a glasanje se organizuje u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Među lokacijama na kojima se glasa nalaze se Ambasada Srbije u Sarajevu, generalni konzulati u Banjoj Luci i Mostaru te konzularni uredi u Trebinju i Drvaru.
Glasanje je omogućeno i u Bijeljini, Bratuncu, Brčkom, Zvorniku, Višegradu, Vlasenici, Gradišci, Doboju, Loparama, Foči, Novom Goraždu, na Palama, u Prijedoru, Sokocu, Modriči, Mrkonjić Gradu, Rogatici, Rudom i Ugljeviku.
Prema informacijama koje je objavila N1 televizija, pravo glasa na biračkim mjestima u BiH ima nešto manje od 20.000 državljana Srbije koji su se za glasanje izvan matične zemlje prijavili do 3. oktobra.
Važno je naglasiti da se ne radi o automatskom pravu glasanja svih državljana Srbije koji žive u BiH, nego o osobama koje su ispunile propisanu proceduru prijave za glasanje u inostranstvu.
Izbori čiji će se rezultati osjetiti i u regiji
Iako se danas odlučuje o sastavu parlamenta Srbije, politički značaj ovih izbora prelazi granice te zemlje.
Srbija ima važnu ulogu u političkim odnosima na zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su odnosi Beograda i političkog rukovodstva Republike Srpske već godinama jedno od važnih regionalnih pitanja.
Eventualna promjena vlasti u Beogradu mogla bi otvoriti prostor za drugačiji pristup regionalnim odnosima, ali takav razvoj događaja nije moguće unaprijed garantovati. Studentski pokret najveći dio svoje kampanje posvetio je unutrašnjim reformama, dok su njegovi vanjskopolitički stavovi manje jasno definisani.
S druge strane, ostanak SNS-a na vlasti značio bi nastavak političkog kontinuiteta, ali u okolnostima znatno snažnijeg društvenog otpora nego na prethodnim izborima.
Za Evropsku uniju izbori su također važan test demokratskih procesa u zemlji koja godinama ima status kandidata za članstvo, ali se suočava s kritikama zbog stanja vladavine prava i nezavisnosti institucija.
Birališta se zatvaraju večeras u 20 sati, a tada počinje drugi, možda i osjetljiviji dio izbornog procesa – prebrojavanje glasova i borba za priznavanje izborne pobjede.
