Patvorenje meda dodavanjem šećernih sirupa, obrada nezrelog meda i prodaja bez deklaracija ozbiljan su problem na tržištu BiH, upozorava dr. sc. Stipe Čelan.
Čelan, šef Laboratorija za analitičku hemiju i ispitivanje rezidua Zavoda za hranu i veterinarstvo Kantona 10, u razgovoru za Fenu ističe da takve prakse dovode kupce u zabludu i stvaraju nelojalnu konkurenciju pčelarima koji proizvode kvalitetan med.
“Redovna kontrola meda je izuzetno važna jer štiti i proizvođače i potrošače. Veliki problem predstavljaju i pčelari koji namjerno patvore med, dodatkom šećernih sirupa, grijanjem i isušivanjem nezrelog meda i slično, i tako varaju kupce, a i nelojalna su konkurencija pčelarima koji se trude i proizvode kvalitetan med”, kazao je Čelan.
Upozorava i na nedostatke u nadzoru prodaje, posebno na tržnicama i uz saobraćajnice, gdje se med nerijetko nudi bez odgovarajućih deklaracija, podataka o proizvođaču i mogućnosti praćenja porijekla.
Čelan smatra da bi med koji se prodaje bez propisanih deklaracija i podataka o proizvođaču trebalo ukloniti s tržišta te pojačati inspekcijski nadzor.
Laboratorijska ispitivanja otkrila su nepravilnosti. Tokom 2025. godine, od 80 ispitanih uzoraka meda domaćih proizvođača s područja Federacije BiH, čak 21 posto nije zadovoljilo propisane parametre kvaliteta.
Kako navodi Čelan, uzorke su na analizu dostavljali građani i pčelarska udruženja, a najčešća odstupanja odnosila su se na povišen sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF), nepravilnu kiselost te povećan udio vode.
Posebno zabrinjavajući rezultati utvrđeni su tokom zasebnog ispitivanja meda sa sivog tržišta, koje je Zavod proveo na uzorcima prikupljenima na tržnicama i uz saobraćajnice širom Bosne i Hercegovine.
Čak 83 posto uzoraka s nelegalnog tržišta imalo je ekstremno povišene vrijednosti HMF-a, između 364,8 i 552,96 miligrama po kilogramu, dok je najviša dopuštena granica 40 mg/kg. Povišeni HMF obično upućuje na pretjerano zagrijavanje ili nepravilno skladištenje, dok tačan uzrok ostalih odstupanja zahtijeva dodatnu stručnu procjenu.
Uz povišen HMF, kod značajnog broja testiranih uzoraka sa sivog tržišta zabilježene su i izrazito niske vrijednosti prolina, ključnog pokazatelja zrelosti i autentičnosti meda. Dok propisani kriteriji zahtijevaju vrijednost prolina iznad 180 miligrama po kilogramu, u spornim su uzorcima izmjerene vrijednosti od svega 2,51 do 11,75 mg/kg, što dodatno potvrđuje upitnu kvalitetu i porijeklo meda koji se prodaje izvan službenih tokova.
Govoreći o tome kako se potrošači mogu zaštititi, Čelan upozorava da se autentičnost meda ne može pouzdano utvrditi popularnim kućnim metodama provjere.
“Ne postoje jasni pokazatelji kao što neki preporučuju da se okrene tegla s medom pa se prati pojava kugle ili formira li se oblik saća od meda kada se kapne na keramičku površinu, to su zablude”, istaknuo je.
Pojasnio je da prosječan potrošač bez laboratorijske analize teško može prepoznati patvoreni med, zbog čega savjetuje kupovinu od provjerenih pčelara čija je kvaliteta rada prepoznata među kupcima.
Uvoz meda višestruko nadmašuje izvoz, što je dodatan izazov za domaće pčelare uz prodaju jeftinijeg meda, posebno na tržnicama i improviziranim prodajnim mjestima.
Čelan navodi podatke Vanjskotrgovinske komore BiH koji pokazuju da je 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 478,3 tone meda, ukupne vrijednosti 3,69 miliona KM, dok je izvezeno svega 11,2 tone, vrijedne oko 344.000 KM.
Zbog niske kupovne moći građani često posežu za jeftinijim proizvodima, koji se na pojedinim prodajnim mjestima nude po cijenama od 15 do 20 KM.
Takva prodaja, upozorava Čelan, narušava tržišni položaj domaćih pčelara koji ulažu u proizvodnju kvalitetnog meda.
Domaći med ima veliki potencijal. Uprkos utvrđenim nepravilnostima, Čelan ističe da višegodišnja laboratorijska ispitivanja potvrđuju visoku kvalitetu meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini, koji se odlikuje stabilnim fizikalno-hemijskim svojstvima.
Prednosti domaćeg meda povezuje s bogatstvom različitih vrsta medonosnog bilja, ali i prirodnim obilježjima pojedinih područja, posebno očuvanim okolišem i manjom prisutnošću industrijskih zagađivača.
Prema njegovim riječima, med iz BiH bogat je polifenolnim spojevima koji pridonose njegovim antioksidativnim svojstvima. Ističe da su pojedina naučna istraživanja pokazala da domaći med može imati izraženiji antioksidativni kapacitet u poređenju s medom iz drugih zemalja.
Istovremeno, Čelan upozorava da dugotrajne suše i rani mrazovi posljednjih godina nepovoljno utječu na proizvodnju i smanjuju prinose, zbog čega je nužna prilagodba pčelarstva novim klimatskim uvjetima.
Snažnija promocija i brendiranje domaćeg meda, zaštita oznakama porijekla i geografskog porijekla te redovitije laboratorijske kontrole pridonijeli bi boljem vrednovanju njegove kvalitete i većem povjerenju potrošača, zaključio je Stipe Čelan iz Zavoda za hranu i veterinarstvo Kantona 10.
