Energetska pića i suplementi koji sadrže kofein i druge stimulanse sve su češće predmet upozorenja zdravstvenih stručnjaka. Nova preliminarna analiza Američke kardiološke asocijacije (AHA) ukazuje na značajnu povezanost ovih proizvoda s prijavama ozbiljnih kardiovaskularnih problema, uključujući srčani zastoj, infarkt i poremećaje srčanog ritma, posebno kod mladih osoba u dobi od 18 do 34 godine.
Prema rezultatima analize, srčani zastoj prijavljivan je približno 11 puta češće u vezi s proizvodima koji sadrže kofein i druge stimulanse nego s proizvodima bez tih sastojaka. Istraživači, međutim, naglašavaju da ovi podaci ne dokazuju da su energetska pića direktno izazvala navedene zdravstvene probleme.
Istraživanje je zasnovano na analizi 28.345 prijava mogućih neželjenih reakcija koje su evidentirane u sigurnosnoj bazi podataka američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) u periodu od 2017. do 2025. godine.
Od ukupnog broja analiziranih prijava, njih 854 odnosile su se na energetska pića i dodatke prehrani koji sadrže kofein ili druge stimulanse, dok se preostalih 27.491 prijava odnosila na proizvode bez ovih sastojaka.
Rezultati su pokazali nekoliko zabrinjavajućih obrazaca:
- srčani zastoj prijavljivan je približno 11 puta češće u vezi s proizvodima koji sadrže kofein i stimulanse;
- prijave koje su uključivale infarkt bile su oko 4,5 puta češće;
- poremećaji srčanog ritma, odnosno ventrikularne aritmije, i lupanje srca prijavljivani su približno četiri puta češće;
- ubrzan rad srca zabilježen je gotovo tri puta češće;
- Bol u prsima prijavljivana je 2,71 put češće, dok su slučajevi nesvjestice bili približno dva puta češći.
Posebno je značajan podatak da je oko 45 posto prijava kardiovaskularnih događaja povezanih s kofeinom i drugim stimulansima uključivalo osobe u dobi od 18 do 34 godine.
Slični obrasci zabilježeni su i kod muškaraca i kod žena.
Koji sastojci mogu predstavljati problem?
Istraživači nisu analizirali samo klasična energetska pića, već i različite dodatke prehrani koji se koriste za povećanje energije, koncentracije i fizičke izdržljivosti.
Među analiziranim sastojcima bili su kofein, teobromin, guarana, yerba mate, ekstrakti zelenog čaja i kafe, ali i drugi stimulansi poput sinefrina, johimbina, efedre, DMAA i higenamina.
Posebnu pažnju privlače suplementi koji se koriste prije treninga, poznati kao pre-workout proizvodi.
Prema podacima koje navodi AHA, pojedina energetska pića mogu sadržavati i do tri puta više kofeina po jedinici zapremine u odnosu na običnu kuhanu kafu, dok određeni suplementi prije treninga mogu sadržavati više od 12 puta veću koncentraciju kofeina po istoj jedinici zapremine.
Istraživači upozoravaju da redovno konzumiranje ovih proizvoda može dovesti do prekoračenja preporučenog dnevnog unosa kofeina, posebno kada se istovremeno konzumiraju kafa, energetska pića i suplementi.
Autori istraživanja navode nekoliko mogućih objašnjenja zbog kojih se značajan dio prijava odnosi upravo na mlađe odrasle osobe.
Među mogućim faktorima su učestalija upotreba energetskih pića i suplemenata, njihovo konzumiranje prije intenzivne fizičke aktivnosti, kombinovanje s alkoholom ili drugim supstancama, ali i postojanje neotkrivenih srčanih oboljenja.
Sai Samayamanthula, jedan od autora istraživanja i student završne godine medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Virginiji, upozorio je da se ovi proizvodi često reklamiraju kao svakodnevni napici za podizanje energije, zbog čega potrošači mogu potcijeniti potencijalne rizike.
Istraživači smatraju da bi zdravstveni radnici trebali češće pitati mlađe pacijente koji imaju lupanje srca, bolove u prsima ili nesvjestice da li koriste energetska pića ili suplemente sa stimulansima.
Koliko kofeina je sigurno?
Prema naučnom izvještaju Američke kardiološke asocijacije iz 2026. godine, unos do 400 miligrama kofeina dnevno uglavnom se smatra sigurnim za većinu zdravih odraslih osoba.
Ipak, to nije univerzalna granica koja garantuje sigurnost za svakog pojedinca. Osjetljivost na kofein, zdravstveno stanje, lijekovi i ukupna količina unesenih stimulansa mogu značajno utjecati na reakciju organizma.
Važno je naglasiti i da se potencijalni rizici visokih doza kofeina ne mogu izjednačiti s uobičajenom konzumacijom kafe. Američka kardiološka asocijacija u svom naučnom izvještaju navodi da se rezultati istraživanja o umjerenoj konzumaciji prirodnih izvora kofeina, poput kafe, ne mogu automatski primijeniti na sintetičke proizvode i suplemente s visokim koncentracijama kofeina.
Uprkos zabrinjavajućim rezultatima, autori naglašavaju da istraživanje ima važna ograničenja.
Analiza je zasnovana na dobrovoljno prijavljenim neželjenim reakcijama, što znači da nije poznato koliko je ukupno ljudi koristilo ove proizvode bez zdravstvenih posljedica, niti koliko slučajeva nikada nije prijavljeno.
Zbog toga podatak da je srčani zastoj prijavljivan 11 puta češće ne znači da osobe koje konzumiraju energetska pića imaju 11 puta veći rizik od srčanog zastoja.
Gregory M. Marcus, profesor medicine na Univerzitetu Kalifornije u San Franciscu i predsjedavajući naučnog izvještaja AHA o kofeinu i kardiovaskularnim bolestima iz 2026. godine, upozorio je da rezultati ne dokazuju da su kofein i stimulansi direktno izazvali prijavljene srčane probleme. Na rezultate su mogli utjecati i drugi faktori, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja.
Analiza će biti predstavljena na naučnom skupu Američke kardiološke asocijacije Scientific Sessions 2026, koji će biti održan od 6. do 9. novembra u Chicagu. Budući da je riječ o preliminarnom naučnom sažetku, rezultati još nisu prošli recenziju u naučnom časopisu.
