Sat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu s Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela dvojica sarajevskih trgovaca Hašim-aga Glodžo i Mehaga Hadžikapetanović.

Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli, Abdulah Kasumagić.

Sadašnji muvekit je Mensur Zlatar, koji više od pola stoljeća navija sat. On je Feni kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u 16. stoljeću, a da je prvi pisani trag iz 17. stoljeća.

– Spominje je Evlija Čelebija, turski putopisac koji je, opisujući Begovu džamiju i objekte oko nje, napisao da se sa zapadne strane džamije nalazi kula sa satom – navodi Zlatar.

Ističe da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji više ne postoji, a koji je s Baščaršije odnesen u džamiju na Vratniku.

– Prvobitni sat je imao brojčanik samo na jednoj strani, okrenutoj prema džamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogućava kazaljke na sve četiri strane – dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

– Preuzeo sam dužnost da održavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifičnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu – naglašava Zlatar.

Sat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu s Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela dvojica sarajevskih trgovaca Hašim-aga Glodžo i Mehaga Hadžikapetanović.

Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli, Abdulah Kasumagić.

Sadašnji muvekit je Mensur Zlatar, koji više od pola stoljeća navija sat. On je Feni kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u 16. stoljeću, a da je prvi pisani trag iz 17. stoljeća.

– Spominje je Evlija Čelebija, turski putopisac koji je, opisujući Begovu džamiju i objekte oko nje, napisao da se sa zapadne strane džamije nalazi kula sa satom – navodi Zlatar.

Ističe da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji više ne postoji, a koji je s Baščaršije odnesen u džamiju na Vratniku.

– Prvobitni sat je imao brojčanik samo na jednoj strani, okrenutoj prema džamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogućava kazaljke na sve četiri strane – dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

– Preuzeo sam dužnost da održavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifičnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu – naglašava Zlatar.