Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović doputovao je u Sarajevo kako bi prisustvovao projekcijama filmova u okviru programa “Suočavanje s prošlošću” 22. Sarajevo Film Festivala, nakon što je radio muziku za film “Neželjena baština”, Irene Škorić, koji govori o spomenicima kulture vrhunskih hrvatskih umjetnika srušenim od devedesetih godina do danas.

Priča je to o sudbini vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na hiljade spomenika narodnooslobodilačkog rata u zemljama bivše Jugoslavije.

Ti su spomenici bili, posebno neki vrlo visoke umjetničke vrijednosti, dio afirmacije antifašizma kroz obrazovni proces, političke skupove i turističke projekte. U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovica, njih oko 3.000.

Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinile nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada.

Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, Irena Škorić priča o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad te o društvu i vrijednostima koje su se urušile.

Kako je Josipović kazao za Fenu, prvi put je na Festivalu kao sudionik filma, dodajući da je muzika u filmu zapravo kolaž do sada rađenih kompozicija i nešto novih sekvenci. To je njegovo prvo filmsko iskustvo te je istaknuo da mu je drago što je baš na SFF-u promocija tog rada.

“Kada govorimo o spomenicima vezanim za narodnooslobodilačku borbu u Drugom svjetskom ratu, po mom sudu nije samo riječ o povijesti i odnosu prema povijesti već je riječ o zaista vrhunskim umjetničkim djelima. To je i odnos prema budućnosti”, smatra Josipović.

Ocijenio je da oni koji su spremni srušiti spomenik podignut onima koji su se borili za slobodu i stvarali neke ideale, spremni su graditi i drukčiju budućnost od one koju ljudi na ovim prostorima zaslužuju, a upravo to je i razlog zašto mu je bilo zadovoljstvo sudjelovati u ovom filmu.

Na pitanje koliko politika može doprinijeti suočavanju s prošlošću, Josipović je kazao da je politika odlučujuća u tome i to ne u pogledu Drugog svjetskog rata nego i rata devedesetih.

“Na svim stranama je bilo zločina, ali se zaboravlja da je bit u Drugom svjetskom ratu bio da je bilo dobro boriti se protiv Hitlera i Musolinija, a nije bilo dobro pomagati im, takvo suočavanje s prošlošću problem je i u našem zadnjem ratu”, kazao je Josipović.

On smatra da ljudi često vide samo tuđa zlodjela i tuđe zločine, a onda i samo svoje pobjede i plemenita djela. No, istina je nešto drugo.

“I ovdje treba izvući bit i znati šta se dogodilo, kakva je bila agresija, koji su bili politički ciljevi rata, ali ne smije se zaboraviti ni ljudska dimenzija onih koji se smatraju pobjednicima i onih koji se smatraju poraženima da govore istinu i da pruže ruku pomirenja”, zaključio je u razgovoru za Fenu Ivo Josipović.

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović doputovao je u Sarajevo kako bi prisustvovao projekcijama filmova u okviru programa “Suočavanje s prošlošću” 22. Sarajevo Film Festivala, nakon što je radio muziku za film “Neželjena baština”, Irene Škorić, koji govori o spomenicima kulture vrhunskih hrvatskih umjetnika srušenim od devedesetih godina do danas.

Priča je to o sudbini vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Od 1945. do 1990. godine izgrađeno je na hiljade spomenika narodnooslobodilačkog rata u zemljama bivše Jugoslavije.

Ti su spomenici bili, posebno neki vrlo visoke umjetničke vrijednosti, dio afirmacije antifašizma kroz obrazovni proces, političke skupove i turističke projekte. U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovica, njih oko 3.000.

Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinile nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada.

Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, Irena Škorić priča o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad te o društvu i vrijednostima koje su se urušile.

Kako je Josipović kazao za Fenu, prvi put je na Festivalu kao sudionik filma, dodajući da je muzika u filmu zapravo kolaž do sada rađenih kompozicija i nešto novih sekvenci. To je njegovo prvo filmsko iskustvo te je istaknuo da mu je drago što je baš na SFF-u promocija tog rada.

“Kada govorimo o spomenicima vezanim za narodnooslobodilačku borbu u Drugom svjetskom ratu, po mom sudu nije samo riječ o povijesti i odnosu prema povijesti već je riječ o zaista vrhunskim umjetničkim djelima. To je i odnos prema budućnosti”, smatra Josipović.

Ocijenio je da oni koji su spremni srušiti spomenik podignut onima koji su se borili za slobodu i stvarali neke ideale, spremni su graditi i drukčiju budućnost od one koju ljudi na ovim prostorima zaslužuju, a upravo to je i razlog zašto mu je bilo zadovoljstvo sudjelovati u ovom filmu.

Na pitanje koliko politika može doprinijeti suočavanju s prošlošću, Josipović je kazao da je politika odlučujuća u tome i to ne u pogledu Drugog svjetskog rata nego i rata devedesetih.

“Na svim stranama je bilo zločina, ali se zaboravlja da je bit u Drugom svjetskom ratu bio da je bilo dobro boriti se protiv Hitlera i Musolinija, a nije bilo dobro pomagati im, takvo suočavanje s prošlošću problem je i u našem zadnjem ratu”, kazao je Josipović.

On smatra da ljudi često vide samo tuđa zlodjela i tuđe zločine, a onda i samo svoje pobjede i plemenita djela. No, istina je nešto drugo.

“I ovdje treba izvući bit i znati šta se dogodilo, kakva je bila agresija, koji su bili politički ciljevi rata, ali ne smije se zaboraviti ni ljudska dimenzija onih koji se smatraju pobjednicima i onih koji se smatraju poraženima da govore istinu i da pruže ruku pomirenja”, zaključio je u razgovoru za Fenu Ivo Josipović.