Veći dio europskog internetskog kolača jedu kompanije iz SAD-a, pa nije čudo da Europa želi bolju regulaciju: vjerovatno će američki velikani morati ponešto platiti ako se žele koristiti europskim telekomunikacijama.
Skype, WhatsApp, Viber, Messenger, Telegram… Koliko ste puta poslali poruku preko tih komunikacijskih platformi? Ako imate pametni telefon, gotovo su minimalne šanse da ih uopće niste koristili, a kamoli čuli za njih.
Mnogi znaju da se preko navedenih platformi može i telefonirati preko interneta. Besplatno je, odnosno trošite samo podatkovni promet…
Logično, korisnici zbog toga sve manje koriste “tradicionalne” načine, kao što su SMS-ovi ili pravi telefonski pozivi, pa je, npr. WhatsApp postao direktnim konkurentom T-Mobile gigantu, a da IT kompanija ima šanse velikim dijelom (naveliko gubi na polju infrastrukture) i dobiti tu tržišnu bitku, pokazuje i njena vrijednost od 19 milijardi dolara. Toliko je, naime, Facebook morao iskeširati za preuzimanje vlasništva. Riječ je o neospornoj činjenici – platforme poput WhatsAppa i sličnih ugrožavaju zaradu, ali i primat velikih teleoperatora koji i dalje, doduše s nešto manjim intenzitetom, “drmaju” Europom.
Konkurencija se sve više zahuktava, u pitanju nisu samo korisnici, profit i tržišni udjeli, nego i infrastruktura. Sve to je, po dobrom starom običaju, odlučila regulirati Europska komisija, koja je još prije godinu dana najavila da će se “pozabaviti” odnosima između velikih teleoperatora i sve većeg broja komunikacijskih platformi.
Vrući septembar
Lobiranje je službena profesija i ozbiljan posao, barem što se Bruxellesa tiče, i već dugi niz godina moćni teleoperateri imaju svoje lobiste u Parlamentu koji se zdušno bore protiv takozvanih “over the top” kompanija, u prijevodu, onih koji koriste njihovu infrastrukturu da bi im oteli profit, a sve kroz, kako sami navode, “nelojalnu konkurenciju”. Oružje kojim se komunikacijske platforme i slične internetske servise želi ograničiti u što lakšem monetiziranju vlastitih baza podataka (čime bi stekli veliku prednost) jest Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta koja je ove godine zaživjela. U sklopu nje, u septembru se očekuje set posebnih regulacija koje bi kompanije poput WhatsAppa, Vibera, Skypea stavile u isti koš sa, npr. T Mobileom, Orangeom…
Kao što smo spomenuli, Reuters je još lani najavio implementaciju regulacija u članku u kojem stoji kako su “dobili ekskluzivan pogled na tajne dokumente u izradi”, a nedavno je gotovo isto rekao i Financial Times, dodajući kako je iz dokumenata jasno vidljivo da Europska komisija pošto poto želi telekomunikacijski sektor staviti pod određena pravila. Naime, dosad je TK ekipa, predvođena Deutsche Telekomom, tražila olakšavanje silnih regulacija, a sve su pravdali time da bi se višak profita i kapitala, proizišao iz lakše kontrole, preusmjerio u ulaganje u nove mreže. No, izgleda da je Komisija, umjesto da spusti letvicu za teleoperatore, odlučila podići je za američke IT tvrtke.
Manje ograničenja
Naime, za razliku od tradicionalnih telekoma, komunikacijske platforme imaju manje ograničenja prilikom korištenja svojih baza podataka. Dakako, tu je i pitanje sigurnosti i privatnosti podataka, što će nove regulacije, na kojima EU radi, također znati uzeti u obzir.Vjerojatno će se raditi o porezima koji će biti uvjet za poslovanje na europskom tlu, a možda će se i odrediti paušal koji će američke IT tvrtke morati plaćati ako se žele koristiti europskim telekomunikacijama. Naime, dosad se uistinu mnogo ulagalo u unaprjeđenje internetske raspoloživosti, ali i povezivosti na Starom kontinentu.
U sklopu Strategije obuhvata se i ulaganje u realizaciju 5G mreža. Nova generacija internetske konekcije trebala bi još više otvoriti put pametnim vozilima, pametnim domovima, e-zdravlju, kao i pametnim gradovima. Dodatno, 20 milijardi eura uložit će se od 2014. do 2020. godine u razvijanje digitalnih tehnologija i informacijskih mreža. Novac dolazi iz kohezijskih fondova, a osim iz džepova stanovnika Unije, mogao bi se namaknuti i nekim porezom američkim tvrtkama.
Veća sloboda
Nova pravila trebala bi se obznaniti sljedećeg mjeseca, a pitanje je kada bi se trebalo krenuti s provedbom. Neke zemlje već sada žele djelovati na nacionalnoj osnovi koju bi poslije tek neznatno uskladili s eventualnom Direktivom. Tako će za mjesec dana francuska regulatorna agencija Arcep odlučiti o tome hoće li poslovanje na prostoru države uvjetovati time da se Google, Viber i Skype registriraju kao teleoperatori. Kako piše FT, upravo bi se državama navodno mogla dati veća sloboda u samostalnom reguliranju odnosa prema komunikacijskim platformama. Primjer toga jest i moć da se, primjerice, natjera WhatsApp da ponudi nacionalni pristup brojevima hitnih službi.
Regulativa će morati zaživjeti prilično brzo nakon njezine objave budući da nas dogodine na ljeto očekuje još jedna važna novost u vezi s telekomunikacijama…Od 15. juni 2017. svi građani EU-a plaćat će istu cijenu za pozive, tekstualne poruke i podatkovni promet gdje god se nalazili unutar Unije. Ovakvim potezom, bez dodatne regulacije, još bi se više ojačala moć komunikacijskih platformi iz SAD-a budući da bi njihovo korištenje svuda u Europi koštalo isto.
