Ukupno podjela

Posljednje objavljeno

Znate li za poremećaj manjka prirode koji djecu vodi u depresiju

Znate li za poremećaj manjka prirode koji djecu vodi u depresiju

Rečenice poput “Volim se igrati u zatvorenom prostoru jer je to mjesto gdje su svi električni priključci”, a koje izgovara učenik četvrtog razreda osnovne škole dokaz je da su današnje generacije djece potpuno odvojene od prirode.

Autor knjige “Last Child in the Woods: Saving Our Children From Nature-Deficit Disorder”, Richard Louv, kaže kako manjak kontakta s prirodom uzrokuje zdravstvene tegobe koje su ujedno zadobile i stručni naziv: poremećaj manjka prirode (engl. nature deficit disorder).

Društvena pojava a ne zdravstveno stanje

“Taj ‘poremećaj’ nije zdravstveno stanje nego društvena pojava koja se odnosi na posljedice čovjekovog udaljavanja od prirode. One uključuju smanjenu upotrebu naših osjetila i povećanu učestalost psihičkih i fizičkih oboljenja”, kaže autor.

Nažalost, manjak vremena provedenog u prirodi kod djece će rezultirati neugodnom trendu porasta debljine, poremećaja pažnje i depresije. Devedesetih godina prošlog stoljeća radijus oko kuće u kojemu su djeca smjela sama lutati se smanjio na devetinu onoga što je bio 1970. godine.

“Danas prosječni osmogodišnjaci bolje prepoznaju crtane likove nego autohtone vrste kukaca i drveća u vlastitoj zajednici. Stopa po kojoj liječnici propisuju antidepresive djeci udvostručila se u posljednjih godina, a nedavne studije pokazuju da pretjerano korištenje rkompjutera uzrokuje poteškoće za mozak u razvoju”ističe autor.

Rješenje je pred našim vratima.

“Direktna izloženost prirodi ključna za zdrav razvoj djeteta, kako fizički, emocionalno, tako i duhovno. Obrazovanje u koje su uključene informacije o okolišu poboljšavaju snalaženje u prostoru, ali i prosjek ocjena te razvija vještine za rješavanje problema, kritičko razmišljanje i donošenje odluka. Čak i kreativnost može potaknuti boravak u prirodi”, govori autor.

Poziva zato roditelje da povedu svoju djecu u prirodu – na kampiranje, šetnju, planinarenje.

“Ispričajte im o tome kako ste vi provodili vrijeme vani, uključite bake i djedove u aktivnosti, otputujte izvan grada i posjetite oranice, pašnjake, uzgojite leptire, u šumi pronađite tragove životinja”, zaključuje.


Rečenice poput “Volim se igrati u zatvorenom prostoru jer je to mjesto gdje su svi električni priključci”, a koje izgovara učenik četvrtog razreda osnovne škole dokaz je da su današnje generacije djece potpuno odvojene od prirode.

Autor knjige “Last Child in the Woods: Saving Our Children From Nature-Deficit Disorder”, Richard Louv, kaže kako manjak kontakta s prirodom uzrokuje zdravstvene tegobe koje su ujedno zadobile i stručni naziv: poremećaj manjka prirode (engl. nature deficit disorder).

Društvena pojava a ne zdravstveno stanje

“Taj ‘poremećaj’ nije zdravstveno stanje nego društvena pojava koja se odnosi na posljedice čovjekovog udaljavanja od prirode. One uključuju smanjenu upotrebu naših osjetila i povećanu učestalost psihičkih i fizičkih oboljenja”, kaže autor.

Nažalost, manjak vremena provedenog u prirodi kod djece će rezultirati neugodnom trendu porasta debljine, poremećaja pažnje i depresije. Devedesetih godina prošlog stoljeća radijus oko kuće u kojemu su djeca smjela sama lutati se smanjio na devetinu onoga što je bio 1970. godine.

“Danas prosječni osmogodišnjaci bolje prepoznaju crtane likove nego autohtone vrste kukaca i drveća u vlastitoj zajednici. Stopa po kojoj liječnici propisuju antidepresive djeci udvostručila se u posljednjih godina, a nedavne studije pokazuju da pretjerano korištenje rkompjutera uzrokuje poteškoće za mozak u razvoju”ističe autor.

Rješenje je pred našim vratima.

“Direktna izloženost prirodi ključna za zdrav razvoj djeteta, kako fizički, emocionalno, tako i duhovno. Obrazovanje u koje su uključene informacije o okolišu poboljšavaju snalaženje u prostoru, ali i prosjek ocjena te razvija vještine za rješavanje problema, kritičko razmišljanje i donošenje odluka. Čak i kreativnost može potaknuti boravak u prirodi”, govori autor.

Poziva zato roditelje da povedu svoju djecu u prirodu – na kampiranje, šetnju, planinarenje.

“Ispričajte im o tome kako ste vi provodili vrijeme vani, uključite bake i djedove u aktivnosti, otputujte izvan grada i posjetite oranice, pašnjake, uzgojite leptire, u šumi pronađite tragove životinja”, zaključuje.


Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

Dodaj Zenit.ba među omiljene izvore na Googleu
Zenica
clear sky
30.2 ° C
30.2 °
30.2 °
40%
0.8m/s
0%
sub
30 °
ned
31 °
pon
25 °
uto
27 °
sri
28 °