Adina Ahmetović je mlada i perspektivna doktorica medicine koju predstavljamo u emisiji ‘One dolaze’ u sklopu projekta ‘Ženska strana života‘ u mjesecu kada pričamo o zdravlju.

Ahmetović je rođena u Doboju, ali je zbog rata preselila u Tešanj, gdje je provela svoje djetinjstvo, početak obrazovanja i gdje trenutno radi kao ljekar porodične medicine. Uz mnogo odricanja Medicinski fakultet je završila u Tuzli, a kako kaže, sve se isplatilo.

“Da je bilo jednostavno, nije. Svi smo u startu znali da je to teško, dugo godina, zahtjeva mnogo odricanja, ali isplati se. Ko voli nije teško, a ko ne voli neka ne pokušava. Bude puno uspona i padova, suza radosnica, ali ko god se potrudio, uspio je završiti”, govori Ahmetović.

[poll id=”8″]

Odlazak iz BiH

Ističe kako su joj predavanja svjetski priznatih stručnjaka bili stimulacija u učenju. Nakon završenog fakulteta u Tuzli vraća se u Tešanj gdje počinje raditi u Općoj bolnici na Odjelu pedijatrije. Međutim, samo godinu poslije prelazi u Dom zdravlja Tešanj.

“Svaki posao ima težinu i probleme. Bilo koji posao, gdje radite s ljudima, nije jednostavan, jer imate razne profile ljudi. Ovo je obiman posao, ali trudimo se da sve to bude na svjetskom nivou. Najveći problem je prevelik broj pacijenata na mali broj doktora. Tu se gubi na kvaliteti, jer gubite edukaciju, savjetovanje i preventivu pacijenata” govori Ahmetović.

Na pitanje da li je razmišljala o odlasku iz Bosne i Hercegovine govori da jeste, ali da još uvijek ne želi otići.

“Moji roditelji više ne žive ovdje, sada su u Hrvatskoj i ništa me ne veže za ovo mjesto osim starije sestre. Ostala sam, lijepo je, ali nije isključeno da neću otići. Jednostavno, za sad neću” kazala je naša sagovornica.

Mladi rijetko brinu o svom zdravlju

Opća bolnica Tešanj jedna je od najuspješnijih bolnica u Bosni i Hercegovini, a da nema listi čekanja i da se sve radi profesionalno i na vrijeme, potvrdila nam je i Ahmetović. Ističe da je razlog toga što je Tešanj finansijski jak grad, koji ima dosta zaposlenih ljudi, najmanju stopu nezaposlenosti i privrednike koji su finansirali brojne projekte bolnice.

Međutim, dosta Tešnjaka, posebno mlađih, ne posvećuje dosta pažnje svom zdravlju.

“Dosta njih je svjesno svog zdravlja i važnosti kontrole, ali postoje drugi problemi. Imate starijih pacijenata koji će doći za svaku sitnicu, omladinu koja zbog posla ne dolazi doktoru dok ih nešto ne zaboli i treću kategoriju koja zdravstvo koristi zbog bolovanja i drugih stvari. Ljudi su, u odnosu na ranije, okrenuti svom zdravlju po pitanju preventive. Ali, uvijek ima skupina mladih koja ne pazi toliko i zbog toga često imamo 30-godišnjake koji umiru od srčanog udara’” izjavila je Ahmetović.

Njihov najveći problem je mali broj osoblja i ljekara. Također, sve veći broj bolesnih ljudi živi takav stil života gdje pod utjecajem stresa pogoršavaju svoje zdravlje.

“Mi dnevno u 8-satnom radnom vremenu imamo oko 60-80 pacijenata, a po AKAZ-u morate imati nešto više od 20 kako bi uradili sve što je potrebno, ali ne možete. Nama je cilj riješiti pacijenta da nema komplikacija, ali postoji i nesaradnja. Na primjer govorimo pacijentima da moraju smanjiti s određenim stvarima zbog želučanih problema, masnoća u krvi i ishrane. Oni kažu da će to uraditi, ali nikada to ne urade. Takav je naš mentalitet”, govori naša sagovornica.

Borba za prava

Dodala je da ljekari često izgledaju samo hladno, ali da ih pogađaju stvari koje se dešavanju njihovim pacijentima. Smrt izuzetno teško pada.

“Koliko god se pripremali psihički i fizički, doktorima nije lako. Smrt pacijenta uvijek pogodi doktora. Posebno ako je on bio za saradnju, slušao, trudio se da nešto napravi, onda vas to pogodi i treba vremena. Mi djelujemo hladno, moramo pomoć tim ljudima, učinimo sve, ali ima nešto iznad što se ne može promijeniti” iskreno govori Ahmetović, koja je ujedno i predsjednica Podružnice Samostalnog strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije.

Ističe kako problemi u sektoru oko sindikata radnika u zdravstvu te ljekara i stomatologa postoje. Trude se zadržati svoju reprezentativnost, boriti se za svoja prava i ostvariti ciljeve.

U slobodno vrijeme Ahmetović čita knjige i gleda televiziju, filmove koje su mnogi ranije pogledali, a ona nije stigla od učenja.

Na kraju razgovora za našu emisiju svim ženama je poručila da uprkos svemu, mogu uraditi sve.

“Biti žena nije lako. Koliko god govorili da nisu, žene još uvijek jesu diskriminirane. Od njih se očekuje da radi, dođe kući i napravi ručak, brine se o djeci, mužu… Ipak, smatram da svaka žena to može’” zaključila je naša sagovornica.

Adina Ahmetović je mlada i perspektivna doktorica medicine koju predstavljamo u emisiji ‘One dolaze’ u sklopu projekta ‘Ženska strana života‘ u mjesecu kada pričamo o zdravlju.

Ahmetović je rođena u Doboju, ali je zbog rata preselila u Tešanj, gdje je provela svoje djetinjstvo, početak obrazovanja i gdje trenutno radi kao ljekar porodične medicine. Uz mnogo odricanja Medicinski fakultet je završila u Tuzli, a kako kaže, sve se isplatilo.

“Da je bilo jednostavno, nije. Svi smo u startu znali da je to teško, dugo godina, zahtjeva mnogo odricanja, ali isplati se. Ko voli nije teško, a ko ne voli neka ne pokušava. Bude puno uspona i padova, suza radosnica, ali ko god se potrudio, uspio je završiti”, govori Ahmetović.

[poll id=”8″]

Odlazak iz BiH

Ističe kako su joj predavanja svjetski priznatih stručnjaka bili stimulacija u učenju. Nakon završenog fakulteta u Tuzli vraća se u Tešanj gdje počinje raditi u Općoj bolnici na Odjelu pedijatrije. Međutim, samo godinu poslije prelazi u Dom zdravlja Tešanj.

“Svaki posao ima težinu i probleme. Bilo koji posao, gdje radite s ljudima, nije jednostavan, jer imate razne profile ljudi. Ovo je obiman posao, ali trudimo se da sve to bude na svjetskom nivou. Najveći problem je prevelik broj pacijenata na mali broj doktora. Tu se gubi na kvaliteti, jer gubite edukaciju, savjetovanje i preventivu pacijenata” govori Ahmetović.

Na pitanje da li je razmišljala o odlasku iz Bosne i Hercegovine govori da jeste, ali da još uvijek ne želi otići.

“Moji roditelji više ne žive ovdje, sada su u Hrvatskoj i ništa me ne veže za ovo mjesto osim starije sestre. Ostala sam, lijepo je, ali nije isključeno da neću otići. Jednostavno, za sad neću” kazala je naša sagovornica.

Mladi rijetko brinu o svom zdravlju

Opća bolnica Tešanj jedna je od najuspješnijih bolnica u Bosni i Hercegovini, a da nema listi čekanja i da se sve radi profesionalno i na vrijeme, potvrdila nam je i Ahmetović. Ističe da je razlog toga što je Tešanj finansijski jak grad, koji ima dosta zaposlenih ljudi, najmanju stopu nezaposlenosti i privrednike koji su finansirali brojne projekte bolnice.

Međutim, dosta Tešnjaka, posebno mlađih, ne posvećuje dosta pažnje svom zdravlju.

“Dosta njih je svjesno svog zdravlja i važnosti kontrole, ali postoje drugi problemi. Imate starijih pacijenata koji će doći za svaku sitnicu, omladinu koja zbog posla ne dolazi doktoru dok ih nešto ne zaboli i treću kategoriju koja zdravstvo koristi zbog bolovanja i drugih stvari. Ljudi su, u odnosu na ranije, okrenuti svom zdravlju po pitanju preventive. Ali, uvijek ima skupina mladih koja ne pazi toliko i zbog toga često imamo 30-godišnjake koji umiru od srčanog udara’” izjavila je Ahmetović.

Njihov najveći problem je mali broj osoblja i ljekara. Također, sve veći broj bolesnih ljudi živi takav stil života gdje pod utjecajem stresa pogoršavaju svoje zdravlje.

“Mi dnevno u 8-satnom radnom vremenu imamo oko 60-80 pacijenata, a po AKAZ-u morate imati nešto više od 20 kako bi uradili sve što je potrebno, ali ne možete. Nama je cilj riješiti pacijenta da nema komplikacija, ali postoji i nesaradnja. Na primjer govorimo pacijentima da moraju smanjiti s određenim stvarima zbog želučanih problema, masnoća u krvi i ishrane. Oni kažu da će to uraditi, ali nikada to ne urade. Takav je naš mentalitet”, govori naša sagovornica.

Borba za prava

Dodala je da ljekari često izgledaju samo hladno, ali da ih pogađaju stvari koje se dešavanju njihovim pacijentima. Smrt izuzetno teško pada.

“Koliko god se pripremali psihički i fizički, doktorima nije lako. Smrt pacijenta uvijek pogodi doktora. Posebno ako je on bio za saradnju, slušao, trudio se da nešto napravi, onda vas to pogodi i treba vremena. Mi djelujemo hladno, moramo pomoć tim ljudima, učinimo sve, ali ima nešto iznad što se ne može promijeniti” iskreno govori Ahmetović, koja je ujedno i predsjednica Podružnice Samostalnog strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije.

Ističe kako problemi u sektoru oko sindikata radnika u zdravstvu te ljekara i stomatologa postoje. Trude se zadržati svoju reprezentativnost, boriti se za svoja prava i ostvariti ciljeve.

U slobodno vrijeme Ahmetović čita knjige i gleda televiziju, filmove koje su mnogi ranije pogledali, a ona nije stigla od učenja.

Na kraju razgovora za našu emisiju svim ženama je poručila da uprkos svemu, mogu uraditi sve.

“Biti žena nije lako. Koliko god govorili da nisu, žene još uvijek jesu diskriminirane. Od njih se očekuje da radi, dođe kući i napravi ručak, brine se o djeci, mužu… Ipak, smatram da svaka žena to može’” zaključila je naša sagovornica.