Avatar pod nazivom Diella, predstavljen kao prva ministrica na svijetu nastala uz pomoć umjetne inteligencije, trebao je biti jedan od alata u borbi protiv duboko ukorijenjene korupcije u Albaniji. Međutim, projekt se našao u središtu kontroverzi nakon što su rukovodioci državne institucije koja je razvila Diellu dovedeni u vezu s korupcijskim aferama, piše New York Times.
Diella je javnosti predstavljena kao simbol reformskog kursa premijera Edija Rame u trenutku kada Albanija intenzivira napore za pristupanje Europskoj uniji. Odjevena u tradicionalnu nošnju i sa prepoznatljivim osmijehom, pojavljivala se na međunarodnim skupovima i bila snažno promovisana u medijima kao dokaz uvođenja umjetne inteligencije u ključne segmente društva, uključujući državnu administraciju.
Tokom prošle jeseni obratila se i zastupnicima u albanskom parlamentu, kada je navela da se osjeća “povrijeđeno” zbog kritika da su njene aktivnosti na otkrivanju zloupotreba i prijevara u javnoj nabavi neustavne, jer ona “nije ljudsko biće”.
U jednom od videoobraćanja iz septembra, snimljenom uz albansku i europsku zastavu, Diella je poručila da nema ličnih ambicija ni interesa, već da djeluje isključivo na osnovu podataka, znanja i algoritama, s ciljem nepristrasnog, transparentnog i neprekidnog služenja građanima.
U praksi, Diella građanima omogućava da putem interneta podnose zahtjeve za državne usluge, čime se nastoji ukloniti dugogodišnja praksa podmićivanja službenika radi bržeg rješavanja dokumenata i zakazivanja termina.
Borba protiv korupcije predstavlja jedan od ključnih uslova na putu Albanije ka članstvu u Europskoj uniji i jedno je od centralnih političkih obećanja premijera Rame. Naziv Diella, koji na albanskom znači “sunce”, odabran je kako bi simbolizirao transparentnost, posebno u oblasti javnih nabavki.
Rama je u jednom intervjuu izjavio da je u zemlji snažnih “rodbinskih veza” teško uspostaviti potpuno pošten i transparentan sistem, ali je ocijenio da su reforme započete nakon njegovog dolaska na vlast 2013. godine donijele značajne pomake. Također je najavio povlačenje iz politike nakon ulaska Albanije u Europsku uniju, što bi, prema trenutnoj dinamici pregovora, moglo uslijediti oko 2030. godine.
U izvještaju Europske unije iz novembra navedeno je da je Albanija ostvarila određeni napredak, ali da je korupcija i dalje široko rasprostranjena, naročito u osjetljivim sektorima. Posebno je pohvaljen Specijalni istražiteljski ured, osnovan 2019. godine, koji je zabilježio konkretne rezultate u procesuiranju visoke korupcije.
Kućni pritvor za čelnike agencije
Među aktuelnim istragama nalazi se i ona protiv Nacionalne informatičke agencije, institucije koja je razvila Diellu. Prošlog mjeseca tužilaštvo je direktoricu agencije i njenu zamjenicu stavilo u kućni pritvor zbog sumnje da su povezane sa kriminalnom grupom koja je, prema navodima istrage, prijetnjama i zastrašivanjem manipulisala javnim tenderima. Iako optužnice još nisu podignute, premijer Rama poručio je da je potrebno sačekati konačne rezultate istrage.
Specijalni istražiteljski ured u međuvremenu je znatno proširio djelovanje protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući postupke protiv bivšeg predsjednika Ilira Mete, gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja, kao i ministrice infrastrukture i energetike Belinde Balluku, bliske saradnice premijera.
Preciznu procjenu stvarnog utjecaja Diellinog sistema na smanjenje korupcije nije moguće dati, s obzirom na to da je prvenstveno osmišljen kao preventivni mehanizam, a ne alat za otkrivanje nezakonitosti.
Andi Hoxhaj, stručnjak za pravo i Zapadni Balkan s londonskog King’s Collegea, ocjenjuje da Diella Rami omogućava da Europskoj uniji pokaže kako je svjestan problema korupcije i da poduzima korake kako bi ga riješio. Analiza Njemačkog vijeća za vanjske odnose navodi da je primjena umjetne inteligencije doprinijela većoj efikasnosti i nepristrasnosti u odlučivanju o javnim nabavkama, ali ističe da ukupni rezultati Albanije u ispunjavanju EU standarda i dalje ostaju nedovoljni.
Optužbe protiv same institucije koja upravlja Diellom otvorile su i dilemu o mogućnosti da se umjetna inteligencija programira tako da zanemaruje pojedine dokaze ili se oslanja na nepouzdane podatke. Ipak, prema mišljenju stručnjaka, činjenica da je slučaj razotkriven, a ne prikriven, ukazuje na to da vlasti priznaju razmjere problema, navodi Jutarnji list.
