U mjesecu kada pričamo o nasilju razgovarali smo i sa glasnogovornicom Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldinom Alić, a koju predstavljamo u serijalu emisija ‘Odlučne i uspješne’ u sklopu projekta ‘Ženska strana života’.

Aldina Alić je rođena 1973. godine u Žepču, a 2000. godine u Sarajevu je stekla zvanje diplomirane kriminalistkinje. Osnovnu školu je završila u Žepču, prvu godinu srednje škole u Zenici, a zatim se vraća u Žepče. Fakultet je završila u ratu pogođenom Sarajevu, a prvi radni odnos je zasnovala u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK. Ponosna je majka, kćerka, sestra, tetka, osoba koja voli ljude bez obzira na sva ružna dešavanja. U slobodno vrijeme najviše vremena provodi s porodicom i dragim ljudima, ali i jako mnogo čita knjige.

“Prvi radni odnos sam zasnovala 1998. godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Prvo sam radila u Inspektoratu policije, organizaciona jedinica za nadzor uniformisane policije, a zatim u Sektoru kriminalističke policije u Odjelu za privredni kriminal i korupciju, vođenje istraga, dokazivanje i dokumentovanje koruptivnih privrednih djela. Glasnogovornica MUP-a ZDK sam od 2008. godine”, govori Alić.

U poslu koji obavlja ne voli podjele na muškarce i žene. Ističe kako posao zna biti težak i zahtjevan, jer često dolazi na mjesto događaja koji nisu tako lijepi. U tim slučajevima mora isključiti emotivni faktor, ali istina, sve ostavlja trag.

[poll id=”9″]

Nasilje u porodici

“U savremenim zemljama službenici imaju antistres programe, uključeni su psiholozi i psihijatri gdje se nastoji zaštititi psihički profil službenika, jer su svjesni stresa kojeg preživljavaju”, dodala je Alić.

Pojašnjava kako je nasilje u porodici aktuelna tema te da se proteklih nekoliko godina multidisciplinarno radilo na ovoj problematici. Službenici svaki put nakon prijave izađu na mjesto događaja i zadokumentuju slučaj.

“Prije nekoliko godina smo imali izmjene zakona gdje nasilje u porodici postaje krivično djelo. MUP ZDK je 2018. godine evidentirao 161 prijavu nasilja u porodici. Protiv počinilaca nasilja u porodici je zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo ‘Nasilje u porodici’ podneseno 140 izvještaja Tužilaštvu, kojima je prijavljeno 139 lica, od kojih 61 povratnik u činjenju krivičnih djela. U slučaju izvršenja krivičnog djela ‘Nasilja u porodici’ policijski službenici odmah izlaze na teren, vrše niz mjera i radnji kao što su vršenje uviđaja, fotografisanje lica mjesta, osiguraju pružanje ljekarske pomoći žrtvi nasilja radi dokumentovanja povrede, lišavaju slobode nasilnika, odnosno poduzimaju se sve mjere i radnje propisane važećim zakonskim propisima kako bi se kvalitetno i s dokazima zadokumentovalo prijavljeno krivično djelo. Ako je potrebno žrtva se smješta u sigurnu kuću. U ovoj oblasti kriminaliteta ostvaruje se potrebna saradnja s centrima za socijalni rad, te sigurnim kućama. Ovo se sve radi s ciljem pružanja adekvatne pomoći porodicama i žrtvama porodičnog nasilja”, kazala je Alić.

Krivično djelo među četiri zida

Dodala je da sve zemlje u regiji imaju problem nasilja u porodici i da to nije samo situacija u BiH. Specifičnost je, kako kaže, što se ovo krivično djelo dešava među četiri zida, a policija nema ovlasti da ulazi u tuđe stanove.

“Dok komšije saznaju prođe dosta vremena i u tom smislu izostaje reakcija i eventualna prevencija. Nasilje u porodici se dešava u privatnosti doma i to je teže u odnosu na nasilje koje se dešava na ulici. Problem je što građani ne prijavljuju u onoj mjeri u kojoj bi trebali. Imali smo slučajeve da se sve to dešava, komšije čuju da je u pitanju tuča, ali izostaje reakcija. Sve bi drugačije bilo i prevenirale bi se neke stvari da ne izostaje reakcija”, dodala je Alić.

MUP ZDK dugi niz godina ima podršku Vlade ZDK i svih institucija u okviru njihovih nadležnosti. MUP ZDK je Uprava policije koja prednjači s brojem kampanja, a u zavisnosti od problema na terenu usmjerene su prema određenim grupama građana. Savjesnost ljudi je problem, jer građanin sam mora prijaviti to kada osjeti. Za razliku od BiH, građanska svijet je mnogo razvijenija u zemljama Evrope.

“Odgovornost se uči od obdaništa pa kada se formira u odraslu osobu to dijele je kao krajnji produkt moralna osoba”, izjavila je Alić.

“Pojedini građani ne vole policiju”

Naša sagovornica je dodala da pripadnicima MUP-a ZDK nisu vezane ruke, te da česte pritužbe o puštanju uhapšenih nakon 24 sata su problem nepoznavanja zakonskih okvira. Iako su građani mišljenja da je time osoba na slobodi i da se ništa nije dogodilo, Alić ističe da procedura ne prestaje sve dok se vodi istraga.

“U našoj Upravi policije imamo Jedinicu za profesionalne standardne koja zaprima prijave građana i ako se pokaže da službenici nisu postupili u skladu sa zakonom, nakon toga slijedi unutrašnja istraga i poduzimaju se određene mjere. Da bismo izbjegli te situacije i u namjeri da imamo profesionalne, obučene policijske službenike, sve provjeravamo. Ako se utvrdi pritužba slijedi sankcionisanje. Veliki broj pritužbi je neosnovan, jer pojedini građani ne vole policiju, pa često imamo problem. Policijski posao je u osnovi jako težak i svodi se na uskraćivanje određenih prava građanima, sankcionisanje i u većini slučajeva se stvara otpor i animozitet naspram policije. Zbog toga postoje kampanje da se ojačaju partnerski odnosi sa zajednicom i većina građana je mišljenja da smo tu zbog njih”, dodaje Alić.

Policija otvorila svoja vrata

Policija u BiH je prije nekoliko godina ‘otvorila svoja vrata’ i pripadnicama ljepšeg spola. Iako broj žena u policiji raste, istraživanja pokazuju kako njihova integracija u policijski sistem još nije potpuna. Alić ističe da nije pristalica podjele poslova na muške i ženske. Smatra kako su najvažniji međuljudski odnosi na svim područjima, pa tako i na radnom mjestu.

“Svaki pojedinac se svojim radom, ozbiljnošću i profesionalizmom očituje u svojoj radnoj sredini i tako stiče odgovarajući respekt i uvažavanje rukovodilaca i svojih kolega. Međutim, isto tako je činjenica da nisu uvijek isti kriteriji za muškarce i žene, te da će u odabiru kadrova ili unapređenju prvenstvo uglavnom imati muškarci. Pitanje prisutnosti žena u policiji nije samo pitanje ljudskih prava, nego i jedne nove kvalitete koju žene svojom prisutnošću donose policijskim snagama”, kazala je Alić.

Posao kojim se trenutno bavi je zahtjevan i traži maksimalno zalaganje, dostupnost 24 sata i brzo reagovanje na događaje iz nadležnosti policije.

“U svakom trenutku sam svjesna da ovaj posao ne dopušta pogreške. Jednu pogrešno izgovorenu riječ, odnosno pogrešno plasiranu informaciju, je teško ispraviti i šteta je na neki način već nastupila, stoga ovaj posao zahtjeva jedan krajnje ozbiljan pristup i mnogo znanja.”

“Svjetsku historiju su obilježile žene, kao i muškarci”

Ističe da je privatni život ono što definiše svakog pojedinca i određuje nas u okruženju.

“Moj privatni život je prvenstveno druženje s kćerkom koja je smisao mog života, i naravno porodicom i prijateljima. Volim provoditi vrijeme s dragim ljudima i to me na neki način ispunjava, uz sve naravno obaveze koje život nosi kao i teret obnašanja ovakvih i sličnih poslova.”

Pozvala je sve mlade djevojke koje ovaj poziv privlači da se prijavljuju i da budu svjesne svih svojih kvaliteta i doprinosa koje mogu dati zajednici. Dodala je da prati rad udruženja koja se bave borbom za prava žena, ali da je ona lično osoba koja djeluje i prvenstveno radi na sebi.

“Radim na unaprjeđenju svega što smatram da nije kako treba. Nikada nisam dozvolila da rad i kompetencije se stavljaju pod pitanje samo jer sam žena. Ovo društvo ima mnogo pametnih i iskusnih žena koje mogu mnogo dati ovoj zajednici. Svjetsku historiju su obilježile žene, kao i muškarci, ali ne volim povlačiti paralele. Žene na ovom području, regiji i Balkanu, zbog određenih stereotipa nemaju poziciju koju ima muškarac”, dodala je Alić.

Za kraj je pozvala sve građane da budu dobri ljudi, poštuju zakone i ponašaju se u skladu sa standardima koji vladaju u društvu kako bi imali što bolje, ugodnije i lagodnije živote. Sve se to, kako kaže, može postići samo u sigurnom ambijentu.

U mjesecu kada pričamo o nasilju razgovarali smo i sa glasnogovornicom Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldinom Alić, a koju predstavljamo u serijalu emisija ‘Odlučne i uspješne’ u sklopu projekta ‘Ženska strana života’.

Aldina Alić je rođena 1973. godine u Žepču, a 2000. godine u Sarajevu je stekla zvanje diplomirane kriminalistkinje. Osnovnu školu je završila u Žepču, prvu godinu srednje škole u Zenici, a zatim se vraća u Žepče. Fakultet je završila u ratu pogođenom Sarajevu, a prvi radni odnos je zasnovala u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK. Ponosna je majka, kćerka, sestra, tetka, osoba koja voli ljude bez obzira na sva ružna dešavanja. U slobodno vrijeme najviše vremena provodi s porodicom i dragim ljudima, ali i jako mnogo čita knjige.

“Prvi radni odnos sam zasnovala 1998. godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Prvo sam radila u Inspektoratu policije, organizaciona jedinica za nadzor uniformisane policije, a zatim u Sektoru kriminalističke policije u Odjelu za privredni kriminal i korupciju, vođenje istraga, dokazivanje i dokumentovanje koruptivnih privrednih djela. Glasnogovornica MUP-a ZDK sam od 2008. godine”, govori Alić.

U poslu koji obavlja ne voli podjele na muškarce i žene. Ističe kako posao zna biti težak i zahtjevan, jer često dolazi na mjesto događaja koji nisu tako lijepi. U tim slučajevima mora isključiti emotivni faktor, ali istina, sve ostavlja trag.

[poll id=”9″]

Nasilje u porodici

“U savremenim zemljama službenici imaju antistres programe, uključeni su psiholozi i psihijatri gdje se nastoji zaštititi psihički profil službenika, jer su svjesni stresa kojeg preživljavaju”, dodala je Alić.

Pojašnjava kako je nasilje u porodici aktuelna tema te da se proteklih nekoliko godina multidisciplinarno radilo na ovoj problematici. Službenici svaki put nakon prijave izađu na mjesto događaja i zadokumentuju slučaj.

“Prije nekoliko godina smo imali izmjene zakona gdje nasilje u porodici postaje krivično djelo. MUP ZDK je 2018. godine evidentirao 161 prijavu nasilja u porodici. Protiv počinilaca nasilja u porodici je zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo ‘Nasilje u porodici’ podneseno 140 izvještaja Tužilaštvu, kojima je prijavljeno 139 lica, od kojih 61 povratnik u činjenju krivičnih djela. U slučaju izvršenja krivičnog djela ‘Nasilja u porodici’ policijski službenici odmah izlaze na teren, vrše niz mjera i radnji kao što su vršenje uviđaja, fotografisanje lica mjesta, osiguraju pružanje ljekarske pomoći žrtvi nasilja radi dokumentovanja povrede, lišavaju slobode nasilnika, odnosno poduzimaju se sve mjere i radnje propisane važećim zakonskim propisima kako bi se kvalitetno i s dokazima zadokumentovalo prijavljeno krivično djelo. Ako je potrebno žrtva se smješta u sigurnu kuću. U ovoj oblasti kriminaliteta ostvaruje se potrebna saradnja s centrima za socijalni rad, te sigurnim kućama. Ovo se sve radi s ciljem pružanja adekvatne pomoći porodicama i žrtvama porodičnog nasilja”, kazala je Alić.

Krivično djelo među četiri zida

Dodala je da sve zemlje u regiji imaju problem nasilja u porodici i da to nije samo situacija u BiH. Specifičnost je, kako kaže, što se ovo krivično djelo dešava među četiri zida, a policija nema ovlasti da ulazi u tuđe stanove.

“Dok komšije saznaju prođe dosta vremena i u tom smislu izostaje reakcija i eventualna prevencija. Nasilje u porodici se dešava u privatnosti doma i to je teže u odnosu na nasilje koje se dešava na ulici. Problem je što građani ne prijavljuju u onoj mjeri u kojoj bi trebali. Imali smo slučajeve da se sve to dešava, komšije čuju da je u pitanju tuča, ali izostaje reakcija. Sve bi drugačije bilo i prevenirale bi se neke stvari da ne izostaje reakcija”, dodala je Alić.

MUP ZDK dugi niz godina ima podršku Vlade ZDK i svih institucija u okviru njihovih nadležnosti. MUP ZDK je Uprava policije koja prednjači s brojem kampanja, a u zavisnosti od problema na terenu usmjerene su prema određenim grupama građana. Savjesnost ljudi je problem, jer građanin sam mora prijaviti to kada osjeti. Za razliku od BiH, građanska svijet je mnogo razvijenija u zemljama Evrope.

“Odgovornost se uči od obdaništa pa kada se formira u odraslu osobu to dijele je kao krajnji produkt moralna osoba”, izjavila je Alić.

“Pojedini građani ne vole policiju”

Naša sagovornica je dodala da pripadnicima MUP-a ZDK nisu vezane ruke, te da česte pritužbe o puštanju uhapšenih nakon 24 sata su problem nepoznavanja zakonskih okvira. Iako su građani mišljenja da je time osoba na slobodi i da se ništa nije dogodilo, Alić ističe da procedura ne prestaje sve dok se vodi istraga.

“U našoj Upravi policije imamo Jedinicu za profesionalne standardne koja zaprima prijave građana i ako se pokaže da službenici nisu postupili u skladu sa zakonom, nakon toga slijedi unutrašnja istraga i poduzimaju se određene mjere. Da bismo izbjegli te situacije i u namjeri da imamo profesionalne, obučene policijske službenike, sve provjeravamo. Ako se utvrdi pritužba slijedi sankcionisanje. Veliki broj pritužbi je neosnovan, jer pojedini građani ne vole policiju, pa često imamo problem. Policijski posao je u osnovi jako težak i svodi se na uskraćivanje određenih prava građanima, sankcionisanje i u većini slučajeva se stvara otpor i animozitet naspram policije. Zbog toga postoje kampanje da se ojačaju partnerski odnosi sa zajednicom i većina građana je mišljenja da smo tu zbog njih”, dodaje Alić.

Policija otvorila svoja vrata

Policija u BiH je prije nekoliko godina ‘otvorila svoja vrata’ i pripadnicama ljepšeg spola. Iako broj žena u policiji raste, istraživanja pokazuju kako njihova integracija u policijski sistem još nije potpuna. Alić ističe da nije pristalica podjele poslova na muške i ženske. Smatra kako su najvažniji međuljudski odnosi na svim područjima, pa tako i na radnom mjestu.

“Svaki pojedinac se svojim radom, ozbiljnošću i profesionalizmom očituje u svojoj radnoj sredini i tako stiče odgovarajući respekt i uvažavanje rukovodilaca i svojih kolega. Međutim, isto tako je činjenica da nisu uvijek isti kriteriji za muškarce i žene, te da će u odabiru kadrova ili unapređenju prvenstvo uglavnom imati muškarci. Pitanje prisutnosti žena u policiji nije samo pitanje ljudskih prava, nego i jedne nove kvalitete koju žene svojom prisutnošću donose policijskim snagama”, kazala je Alić.

Posao kojim se trenutno bavi je zahtjevan i traži maksimalno zalaganje, dostupnost 24 sata i brzo reagovanje na događaje iz nadležnosti policije.

“U svakom trenutku sam svjesna da ovaj posao ne dopušta pogreške. Jednu pogrešno izgovorenu riječ, odnosno pogrešno plasiranu informaciju, je teško ispraviti i šteta je na neki način već nastupila, stoga ovaj posao zahtjeva jedan krajnje ozbiljan pristup i mnogo znanja.”

“Svjetsku historiju su obilježile žene, kao i muškarci”

Ističe da je privatni život ono što definiše svakog pojedinca i određuje nas u okruženju.

“Moj privatni život je prvenstveno druženje s kćerkom koja je smisao mog života, i naravno porodicom i prijateljima. Volim provoditi vrijeme s dragim ljudima i to me na neki način ispunjava, uz sve naravno obaveze koje život nosi kao i teret obnašanja ovakvih i sličnih poslova.”

Pozvala je sve mlade djevojke koje ovaj poziv privlači da se prijavljuju i da budu svjesne svih svojih kvaliteta i doprinosa koje mogu dati zajednici. Dodala je da prati rad udruženja koja se bave borbom za prava žena, ali da je ona lično osoba koja djeluje i prvenstveno radi na sebi.

“Radim na unaprjeđenju svega što smatram da nije kako treba. Nikada nisam dozvolila da rad i kompetencije se stavljaju pod pitanje samo jer sam žena. Ovo društvo ima mnogo pametnih i iskusnih žena koje mogu mnogo dati ovoj zajednici. Svjetsku historiju su obilježile žene, kao i muškarci, ali ne volim povlačiti paralele. Žene na ovom području, regiji i Balkanu, zbog određenih stereotipa nemaju poziciju koju ima muškarac”, dodala je Alić.

Za kraj je pozvala sve građane da budu dobri ljudi, poštuju zakone i ponašaju se u skladu sa standardima koji vladaju u društvu kako bi imali što bolje, ugodnije i lagodnije živote. Sve se to, kako kaže, može postići samo u sigurnom ambijentu.