Probemi za pčelare nastaju još u 2016. godini koja u pčelarskom smislu nije bila plodonosna, te je zbog slabog prirodnog prinos meda bilo neophodno nadomjestiti prehranjivanje pčela.
- Reklama -
Na ovaj problem nadovezala se dugotrajna zima i vrlo niske temperature, a sada je to problematika oko prekomjerne i nepravilne upotrebe zaštitnih sredstava kod proizvođača maline. Trend proizvodnje jagodičastog voća je u zamahu, jer se ta proizvodnja pokazala vrlo učinkovitom, ali nedovoljna znanja kod proizvođača daju prostor da se, posebno kod nepravilne i prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava, naročito škodi pčelarima. Takva praksa mora prestati, a jedini izlaz vidimo u zajedničkom djelovanju pčelara i malinara, kao i poštovanju normi u proizvodnji.
U tu svrhu iniciran je zajednički sastanak pčelara i malinara Nemilskog sliva koji je planiran za petak 31.03.2017. godine u 17 sati.
- Reklama -
“Namjera mi je da ovaj problem što hitnije rješimo, kako bi pokušali da pčelari barem malo oporave svoje pčelinje fondove. Već sada znamo da smo na ogromnom gubitku za koji je pitanje možemo li vratiti u početno stanje”, izjavio je Zejnir Halilović, predsjednik Udruženja pčelara PČELA Nemila.
Biljna proizvodnja nezamisliva je bez prirodnog oprašivanja za što je zaslužna pčela i uništavanjem pčele dovode se u pitanje prinosi i za pčele i za svaku drugu biljnu proizvodnju.
“Prilika je još jednom i na ovakav način da pozovem proizvođače maline i jagodičastog voća Nemilskog sliva da upotrebu zaštitnih sredstava uokvire u normative, u skladu sa pravilima struke, a da svoje prskanje vrše u predvečernjim satima kada pčela nije na ispaši i tako spasimo pčelinji fond. Još jednom napominjem da će pčele, nastavi li se ovakav trend, potpuno nestati, uginuti, a što to znači ne smijem ni zamisliti. Smatram i da sve nadležne institucije i predavači na seminarima o poljoprivredi stalno trebaju ukazivati na ovaj problem i dobru poljoprivrednu praksu. Kao registrovani obrtnik u pčelarstvu nakon ove zime ostao sam na 20 košnica od 100 košnica koje sam imao prije početka zime, dakle potpuno mi je proizvodnja desetkovana, a u našem udruženju preko 400 društava je uginulo, pri tome ne računajući seleće pčelare. To je gubitak fonda od preko 50 % i takva situacija je više nego alarmantna”.
Probemi za pčelare nastaju još u 2016. godini koja u pčelarskom smislu nije bila plodonosna, te je zbog slabog prirodnog prinos meda bilo neophodno nadomjestiti prehranjivanje pčela.
- Reklama -
Na ovaj problem nadovezala se dugotrajna zima i vrlo niske temperature, a sada je to problematika oko prekomjerne i nepravilne upotrebe zaštitnih sredstava kod proizvođača maline. Trend proizvodnje jagodičastog voća je u zamahu, jer se ta proizvodnja pokazala vrlo učinkovitom, ali nedovoljna znanja kod proizvođača daju prostor da se, posebno kod nepravilne i prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava, naročito škodi pčelarima. Takva praksa mora prestati, a jedini izlaz vidimo u zajedničkom djelovanju pčelara i malinara, kao i poštovanju normi u proizvodnji.
U tu svrhu iniciran je zajednički sastanak pčelara i malinara Nemilskog sliva koji je planiran za petak 31.03.2017. godine u 17 sati.
- Reklama -
“Namjera mi je da ovaj problem što hitnije rješimo, kako bi pokušali da pčelari barem malo oporave svoje pčelinje fondove. Već sada znamo da smo na ogromnom gubitku za koji je pitanje možemo li vratiti u početno stanje”, izjavio je Zejnir Halilović, predsjednik Udruženja pčelara PČELA Nemila.
Biljna proizvodnja nezamisliva je bez prirodnog oprašivanja za što je zaslužna pčela i uništavanjem pčele dovode se u pitanje prinosi i za pčele i za svaku drugu biljnu proizvodnju.
“Prilika je još jednom i na ovakav način da pozovem proizvođače maline i jagodičastog voća Nemilskog sliva da upotrebu zaštitnih sredstava uokvire u normative, u skladu sa pravilima struke, a da svoje prskanje vrše u predvečernjim satima kada pčela nije na ispaši i tako spasimo pčelinji fond. Još jednom napominjem da će pčele, nastavi li se ovakav trend, potpuno nestati, uginuti, a što to znači ne smijem ni zamisliti. Smatram i da sve nadležne institucije i predavači na seminarima o poljoprivredi stalno trebaju ukazivati na ovaj problem i dobru poljoprivrednu praksu. Kao registrovani obrtnik u pčelarstvu nakon ove zime ostao sam na 20 košnica od 100 košnica koje sam imao prije početka zime, dakle potpuno mi je proizvodnja desetkovana, a u našem udruženju preko 400 društava je uginulo, pri tome ne računajući seleće pčelare. To je gubitak fonda od preko 50 % i takva situacija je više nego alarmantna”.
