Nakon dvije sedmice rata između Azerbejdžana i Armenije u regiji Nagorno-Karabah, dvije strane su se odlučile na zajednički prekid neprijateljstava.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov kazao je da su će sukobi biti zaustavljeni u subotu u 12 sati, piše DW.
Dogovor o prekidu vatre rezultat je pregovora koji su trajali 10 sati, a koji su organizovani u Moskvi pod patronatom Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanjan i njegov azerbejdžanski kolega Jejhun Bajramov složili su se da će prekid vatre biti iskorišten za rauzmjenu ratnih zarobljenika, preuzimanje tijela poginulih i humanitarne potrebe.
Također, dvije strane su se dogovorile da će otpočeti intenzivne razgovore kako bi se došlo do mirnog rješenja sukoba.
Rat u azerbejdžanskoj regiji Nagorno-Karabah počeo je 27. septembra i koštao je obje strane više od 400 ljudskih života. Spornu regiju još od 1994. godine kontroliše Armenija i armenske etničke paravojne formacije.
Nakon dvije sedmice rata između Azerbejdžana i Armenije u regiji Nagorno-Karabah, dvije strane su se odlučile na zajednički prekid neprijateljstava.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov kazao je da su će sukobi biti zaustavljeni u subotu u 12 sati, piše DW.
Dogovor o prekidu vatre rezultat je pregovora koji su trajali 10 sati, a koji su organizovani u Moskvi pod patronatom Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanjan i njegov azerbejdžanski kolega Jejhun Bajramov složili su se da će prekid vatre biti iskorišten za rauzmjenu ratnih zarobljenika, preuzimanje tijela poginulih i humanitarne potrebe.
Također, dvije strane su se dogovorile da će otpočeti intenzivne razgovore kako bi se došlo do mirnog rješenja sukoba.
Rat u azerbejdžanskoj regiji Nagorno-Karabah počeo je 27. septembra i koštao je obje strane više od 400 ljudskih života. Spornu regiju još od 1994. godine kontroliše Armenija i armenske etničke paravojne formacije.
