Austrijski list Kosmo navodi da u Bosni i Hercegovini gotovo polovina prihoda domaćinstava odlazi na prehrambene proizvode – što predstavlja tužno prvo mjesto u regiji.

Dok domaćinstva u BiH troše oko 45 posto svojih prihoda na hranu, u Srbiji taj udio iznosi nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, u Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji samo 18,8 posto, navodi Kosmo.

Ovi visoki udjeli izdvajanja za osnovne životne namirnice smatraju se jasnim pokazateljem niskog životnog standarda. Za poređenje, u bogatim državama poput SAD-a na hranu otpada samo šest posto potrošnje domaćinstava, u Velikoj Britaniji oko osam posto, a u Njemačkoj oko jedanaest posto.

Podaci iz Bosne i Hercegovine oslikavaju alarmantnu sliku ekonomske situacije. Navodi se da, prema aktuelnim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. godine iznosi 3.168,90 KM ili 1.620 eura.

“Prosječna plata u entietu Federaciji BiH u februaru 2025. godine iznosila je 1.525 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade, određena na 1.000 KM. To znači da prosječna plata pokriva tek 48,12 posto potrebne potrošačke korpe. Kod osoba koje primaju minimalnu platu taj udio iznosi svega 31,56 posto”, navode predstavnici sindikata.

Od ukupnih izdataka, 44,85 posto otpada na prehranu, 13,65 posto na stanovanje i komunalne usluge, 9,38 posto na higijenu i zdravstvenu zaštitu, 10,10 posto na obrazovanje i kulturu, 11,36 posto na odjeću, 4,35 posto na transport, te 6,31 posto na vođenje domaćinstva.

U bh. entitetu Republika Srpska je situacija slična. Navodi se da tamošnji sindikat procjenjuje vrijednost potrošačke korpe za mart na 2.700 KM, od čega se 1.237 KM ili 45,81 posto mora izdvojiti samo za prehranu. Troškovi stanovanja i komunalnih usluga iznose 664 KM (24,6 posto), za vođenje domaćinstva ide 5,77 posto, za odjeću i obuću 211 KM (7,85 posto), za higijenu i zdravstvo 114 KM (4,26 posto), za transport 225 KM (8,36 posto), te za obrazovanje i kulturu 90 KM (3,36 posto).

Kosmo citira izjavu Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, za Nezavisne novine:

“Cijene prehrambenih proizvoda u BiH nisu samo najviše u regiji, već premašuju i one u zapadnoevropskim državama, gdje su životni standard i plate neuporedivo viši.”

Navodi da hrana košta više nego u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji, te da situacija zahtijeva hitan i sistematski odgovor.

Na kraju Kosmo postavlja pitanje šta stoji iza toga i šta bi trebalo učiniti:

“Da li se iza toga krije pretjerana pohlepa trgovačkih lanaca, koji preko noći žele gomilati bogatstvo na račun građana? Treba li ograničiti profitne marže ili uvesti strožije kontrole?”

Austrijski list Kosmo navodi da u Bosni i Hercegovini gotovo polovina prihoda domaćinstava odlazi na prehrambene proizvode – što predstavlja tužno prvo mjesto u regiji.

Dok domaćinstva u BiH troše oko 45 posto svojih prihoda na hranu, u Srbiji taj udio iznosi nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, u Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji samo 18,8 posto, navodi Kosmo.

Ovi visoki udjeli izdvajanja za osnovne životne namirnice smatraju se jasnim pokazateljem niskog životnog standarda. Za poređenje, u bogatim državama poput SAD-a na hranu otpada samo šest posto potrošnje domaćinstava, u Velikoj Britaniji oko osam posto, a u Njemačkoj oko jedanaest posto.

Podaci iz Bosne i Hercegovine oslikavaju alarmantnu sliku ekonomske situacije. Navodi se da, prema aktuelnim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. godine iznosi 3.168,90 KM ili 1.620 eura.

“Prosječna plata u entietu Federaciji BiH u februaru 2025. godine iznosila je 1.525 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade, određena na 1.000 KM. To znači da prosječna plata pokriva tek 48,12 posto potrebne potrošačke korpe. Kod osoba koje primaju minimalnu platu taj udio iznosi svega 31,56 posto”, navode predstavnici sindikata.

Od ukupnih izdataka, 44,85 posto otpada na prehranu, 13,65 posto na stanovanje i komunalne usluge, 9,38 posto na higijenu i zdravstvenu zaštitu, 10,10 posto na obrazovanje i kulturu, 11,36 posto na odjeću, 4,35 posto na transport, te 6,31 posto na vođenje domaćinstva.

U bh. entitetu Republika Srpska je situacija slična. Navodi se da tamošnji sindikat procjenjuje vrijednost potrošačke korpe za mart na 2.700 KM, od čega se 1.237 KM ili 45,81 posto mora izdvojiti samo za prehranu. Troškovi stanovanja i komunalnih usluga iznose 664 KM (24,6 posto), za vođenje domaćinstva ide 5,77 posto, za odjeću i obuću 211 KM (7,85 posto), za higijenu i zdravstvo 114 KM (4,26 posto), za transport 225 KM (8,36 posto), te za obrazovanje i kulturu 90 KM (3,36 posto).

Kosmo citira izjavu Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, za Nezavisne novine:

“Cijene prehrambenih proizvoda u BiH nisu samo najviše u regiji, već premašuju i one u zapadnoevropskim državama, gdje su životni standard i plate neuporedivo viši.”

Navodi da hrana košta više nego u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji, te da situacija zahtijeva hitan i sistematski odgovor.

Na kraju Kosmo postavlja pitanje šta stoji iza toga i šta bi trebalo učiniti:

“Da li se iza toga krije pretjerana pohlepa trgovačkih lanaca, koji preko noći žele gomilati bogatstvo na račun građana? Treba li ograničiti profitne marže ili uvesti strožije kontrole?”