Suprotno ustaljenom mišljenju, poremećaji sna u starijem dobu nisu posljedica starenja, jer se količina i potreba za snom mijenja kroz različite životne periode, a starijima čak može da bude potrebno i više od osam sati sna, ističu stručnjaci.
Istraživanja američkog Udruženja za spavanje pokazuju da je odraslima potrebno od 7,5 do 9 sati sna, ali je pritom važno obratiti pažnju na to koliko se vremena odspava odjednom.
Inače, probleme sa spavanjem mogu da prouzrokuju različiti zdravstveni problemi, poremećaj životne rutine ili stres.
Osobe starije od 60 godina osjetljivije su i na nadražaje poput buke, prevelike toplote ili hladnoće, a oni koji pate od artritisa, problema s bubrezima ili depresije, takođe će imati probleme sa snom.
Nesanicu karakterišu problemi sa uspavljivanjem, često buđenje tokom noći, prerano buđenje i osjećaj umora i razdražljivost koja je naročito izražena odmah po ustajanju.
Takođe, prema mišljenju stručnjaka, treba razlikovati povremenu nesanicu koja traje nekoliko dana i javlja se periodično od hronične, za koju je potrebno potražiti ljekarsku pomoć.
Stručnjaci smatraju da je za dobar san potrebno vježbati barem 20 minuta četiri puta sedmično, a posebno se preporučuje brzo hodanje, trčanje, ples, plivanje, jer vježbanje tijelo oslobađa od stresa i učvršćuje ga, što je važan preduslov za dobar san jer produbljuje disanje i jača kardiovaskularni sistem.
Umjesto televizije, prije spavanja se savjetuje slušanje muzike, meditiranje ili čitanje literature koja osobu usrećuje i smiruje.
Napitke s kofeinom treba ograničiti i piti ih u prijepodnevnim satima, a alkohol zaboraviti.
Što se tiče ishrane, posljednji dnevni obrok treba da bude barem pola sata prije odlaska na spavanje, pri čemu će ananas, banane, toplo mlijeko i keks doprineti boljem snu.
Ako osoba pati od hronične nesanice izazvane drugim zdravstvenim problemima, lijekove treba da prepiše isključivo porodični ljekar, a prije nego što se uzmu sredstva za smirenje, treba isprobati sve prirodne načine za bolji san, ističu stručnjaci.
