Vanjskotrgovinski rezultati Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca ove godine pokazuju umjeren rast izvoza, ali i dalje prisutnu visoku zavisnost od uvoza, što u konačnici rezultira trgovinskim deficitom.

Od januara do aprila ove godine, BiH je izvezla robu u vrijednosti od 5,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,3% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 9,7 milijardi KM, što je povećanje od 4,8%. Rezultat toga je trgovinski deficit od 4,1 milijardu KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od svega 57,6% – još jedan pokazatelj duboke ovisnosti domaće potrošnje i proizvodnje o stranom tržištu.

S druge strane trgovina sa zemljama CEFTA-e (regionalni trgovinski sporazum zapadnog Balkana) pokazala je veći zamah. Izvoz je porastao za 10,4%, dosegnuvši 937 miliona KM, dok je uvoz porastao za čak 15,6%, na 1,19 milijardi KM. Ipak, pokrivenost uvoza izvozom od 78,8% ukazuje na relativno jaku prisutnost BiH na tržištima regije.

Evropska unija i dalje ostaje najvažniji trgovinski partner BiH. U zemlje članice BiH je izvezla robe u vrijednosti 4,14 milijardi KM, što 4,5% više nego ranije, a uvezla 5,66 milijardi KM, što je porast od dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom od 73,2% pokazuje nešto uravnoteženije ekonomske odnose sa EU.

Iako statistike daju određeni optimizam – naročito kroz rast izvoza na ključna tržišta – uporan vanjskotrgovinski deficit dodatno ukazuje na dublje strukturne slabosti: nedovoljnu diversifikaciju izvoza, slabu industrijsku konkurentnost i trajnu zavisnost od uvoznih roba, kako potrošnih tako i poluproizvoda.

Vanjskotrgovinski rezultati Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca ove godine pokazuju umjeren rast izvoza, ali i dalje prisutnu visoku zavisnost od uvoza, što u konačnici rezultira trgovinskim deficitom.

Od januara do aprila ove godine, BiH je izvezla robu u vrijednosti od 5,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,3% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 9,7 milijardi KM, što je povećanje od 4,8%. Rezultat toga je trgovinski deficit od 4,1 milijardu KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od svega 57,6% – još jedan pokazatelj duboke ovisnosti domaće potrošnje i proizvodnje o stranom tržištu.

S druge strane trgovina sa zemljama CEFTA-e (regionalni trgovinski sporazum zapadnog Balkana) pokazala je veći zamah. Izvoz je porastao za 10,4%, dosegnuvši 937 miliona KM, dok je uvoz porastao za čak 15,6%, na 1,19 milijardi KM. Ipak, pokrivenost uvoza izvozom od 78,8% ukazuje na relativno jaku prisutnost BiH na tržištima regije.

Evropska unija i dalje ostaje najvažniji trgovinski partner BiH. U zemlje članice BiH je izvezla robe u vrijednosti 4,14 milijardi KM, što 4,5% više nego ranije, a uvezla 5,66 milijardi KM, što je porast od dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom od 73,2% pokazuje nešto uravnoteženije ekonomske odnose sa EU.

Iako statistike daju određeni optimizam – naročito kroz rast izvoza na ključna tržišta – uporan vanjskotrgovinski deficit dodatno ukazuje na dublje strukturne slabosti: nedovoljnu diversifikaciju izvoza, slabu industrijsku konkurentnost i trajnu zavisnost od uvoznih roba, kako potrošnih tako i poluproizvoda.