Bosna i Hercegovina u narednim godinama morat će izdvojiti milijarde maraka za modernizaciju elektroenergetske mreže, dok sve veći broj solarnih i vjetroelektrana donosi nove izazove za stabilnost sistema. Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, upozorava da postojeća infrastruktura nije spremna prihvatiti planirani rast proizvodnje iz obnovljivih izvora te ocjenjuje da je korekcija cijena električne energije neizbježna.
Govoreći za BHRT, Bajramović je istakao da bi Bosna i Hercegovina u naredne četiri godine mogla dobiti između 500 i 600 megavata novih kapaciteta obnovljivih izvora energije godišnje. Međutim, razvoj proizvodnje ne prati dovoljno brzo modernizacija prenosne i distributivne mreže.
“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, kazao je Bajramović.
Prema njegovim riječima, na mreži je već oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora energije, dok su granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata. Zbog toga su potrebna značajna ulaganja kako bi se osiguralo prihvatanje novih proizvodnih kapaciteta i stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema.
Za modernizaciju distributivne mreže potrebne tri milijarde KM
Jedan od najvećih problema predstavlja finansiranje modernizacije infrastrukture. Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM za unapređenje distributivne mreže.
On smatra da postojeći model formiranja cijena električne energije ne osigurava dovoljno sredstava za redovno održavanje, razvoj i modernizaciju sistema.
“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, ocijenio je Bajramović, ukazujući na razliku između tržišnih cijena električne energije i cijena po kojima se ona isporučuje domaćinstvima.
Prema njegovom mišljenju, cijena električne energije mora pokriti troškove proizvodnje i transporta, ali i omogućiti ulaganja u novu infrastrukturu.
“Po meni je to neminovnost”, rekao je Bajramović govoreći o mogućem povećanju cijena struje.
Ipak, naglasio je da eventualno poskupljenje ne smije zanemariti položaj građana koji teško podnose postojeće troškove života.
“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.
BiH se suočava s promjenama u proizvodnji i potrošnji
Dodatni izazov predstavlja promjena položaja Bosne i Hercegovine na regionalnom tržištu električne energije. Prema Bajramovićevim riječima, domaće elektroprivrede više nisu u poziciji stabilnih izvoznika, već u određenim periodima postaju uvoznici električne energije.
Kao neke od razloga navodi izostanak adekvatne razvojne politike, ali i probleme u sektoru rudarstva i proizvodnje uglja.
Smatra da je potrebno uskladiti cijene uglja i električne energije sa stvarnim troškovima, uz istovremeno stvaranje uslova za održivu proizvodnju i odgovarajući položaj rudara.
Bajramović upozorava da razvoj energetskog sektora ne može biti zasnovan samo na izgradnji novih elektrana. Neophodna su ulaganja u dalekovode, distributivnu infrastrukturu, savremene tehnologije, baterijske sisteme i fleksibilnost mreže.
Posebno ističe i problem nedostatka stručnog kadra, koji bi u narednim godinama mogao dodatno otežati modernizaciju sistema.
“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, upozorio je.
Evropska pravila donose dodatne izazove
Na budućnost domaćeg elektroenergetskog sektora značajno će utjecati i evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, kojim se uvodi trošak ugljika za određene proizvode pri uvozu na tržište Evropske unije.
Prilagođavanje novim pravilima dio je šire energetske tranzicije, koja podrazumijeva postepeno smanjenje oslanjanja na termoelektrane i veće korištenje obnovljivih izvora energije.
Prema Bajramovićevim riječima, dugoročni planovi predviđaju zatvaranje termoelektrana do 2050. godine, zbog čega je potrebno pravovremeno planirati zamjenske proizvodne kapacitete i osigurati ravnotežu između proizvodnje i potrošnje.
Veći udio solarne i energije vjetra zahtijeva i efikasnije upravljanje elektroenergetskim sistemom, budući da njihova proizvodnja zavisi od vremenskih uslova. Zbog toga će baterijski sistemi, pametne mreže i tehnologije za balansiranje sistema imati sve značajniju ulogu.
CIGRE okuplja stručnjake u Mostaru
O izazovima i mogućim rješenjima razgovarat će se i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru. Za skup je najavljeno oko 80 referata i više od 300 učesnika, uz učešće studenata s četiri univerziteta iz Tuzle, Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Mostara.
U fokusu savjetovanja bit će obnovljivi izvori energije, automatizacija, pametne mreže, klimatska otpornost, baterijski sistemi i energetska tranzicija.
Bajramović ističe da je cilj pronaći rješenja koja će omogućiti prelazak na moderan i održiv elektroenergetski sistem, uz istovremeno očuvanje sigurnosti snabdijevanja.
Od budućih nosilaca vlasti i rukovodilaca elektroenergetskih kompanija očekuje da razvoj energetskog sektora postave među prioritete.
“To je razvoj elektroenergetskog i energetskog sektora. To su novi dalekovodi, ulaganja u distributivni sistem, nastavak ulaganja ne samo u obnovljive izvore nego i u modernizaciju elektroprenosnih i elektrodistributivnih mreža”, poručio je.
Ulaganja se više ne mogu odgađati
Uprkos brojnim izazovima, Bajramović smatra da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za modernizaciju elektroenergetskog sistema, ali da je neophodno pravovremeno provesti mjere koje predlaže stručna zajednica.
U suprotnom, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora mogao bi nadmašiti mogućnosti postojeće mreže, dok bi nedostatak ulaganja i neadekvatno formiranje cijena mogli dodatno opteretiti elektroprivredna preduzeća.
“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je Bajramović u razgovoru za BHRT.
