Više od deset godina nakon posljednjeg popisa stanovništva, Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom. Kuće su obnovljene, stanovi imaju vlasnike, ali u mnogima od njih niko ne živi.
Nezvanične procjene govore da BiH danas ima između 400.000 i čak 700.000 stanovnika manje nego 2013. godine, kada je proveden posljednji popis. Ogroman broj ljudi iz tog vremena danas živi van granica BiH, sa stranim pasošima u rukama i budućnošću vezanom za druge zemlje, piše Radiosarajevo.ba.
Demografi upozoravaju da je riječ o svojevrsnom savremenom egzodusu: čitavi gradovi, pa i regije, ostaju prazni, a migracije mladih i radno sposobnih dodatno pogoršavaju stan.
Uprkos alarmantnim brojkama, bh. vlasti godinama izbjegavaju da otvore pitanje novog popisa stanovništva. Nedostatak volje, jasnog plana i zakona o popisu dovode u pitanje i učešće BiH u narednom statističkom ciklusu Europske unije, planiranom za 2031. godinu.
Bez tačnih podataka o tome koliko nas zaista ima, koliko ljudi odlazi i kakva je struktura društva, teško je govoriti o ozbiljnim reformama ili strateškim planovima razvoja. U međuvremenu, broj stanovnika se smanjuje, a BiH ostaje bez svojih ljudi, najvećeg resursa koji jedna država može imati.
Više od deset godina nakon posljednjeg popisa stanovništva, Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom. Kuće su obnovljene, stanovi imaju vlasnike, ali u mnogima od njih niko ne živi.
Nezvanične procjene govore da BiH danas ima između 400.000 i čak 700.000 stanovnika manje nego 2013. godine, kada je proveden posljednji popis. Ogroman broj ljudi iz tog vremena danas živi van granica BiH, sa stranim pasošima u rukama i budućnošću vezanom za druge zemlje, piše Radiosarajevo.ba.
Demografi upozoravaju da je riječ o svojevrsnom savremenom egzodusu: čitavi gradovi, pa i regije, ostaju prazni, a migracije mladih i radno sposobnih dodatno pogoršavaju stan.
Uprkos alarmantnim brojkama, bh. vlasti godinama izbjegavaju da otvore pitanje novog popisa stanovništva. Nedostatak volje, jasnog plana i zakona o popisu dovode u pitanje i učešće BiH u narednom statističkom ciklusu Europske unije, planiranom za 2031. godinu.
Bez tačnih podataka o tome koliko nas zaista ima, koliko ljudi odlazi i kakva je struktura društva, teško je govoriti o ozbiljnim reformama ili strateškim planovima razvoja. U međuvremenu, broj stanovnika se smanjuje, a BiH ostaje bez svojih ljudi, najvećeg resursa koji jedna država može imati.
